Hrvatska: Otkriven mutirani soj koronavirusa, naučnik objasnio o čemu se radi

Interdisciplinarni tim naučnika i ljekara sekvencirao je oko šezdeset uzoraka virusa SARS-CoV-2 prikupljenih u Zagrebu i na sjeveru Hrvatske, i to u Varaždinu i Čakovcu, koji su izolirani tokom drugog vala pandemije koronavirusa.

Riječ je o prvim rezultatima istraživanja u sklopu projekta ''Varijabilnost sojeva koronavirusa SARS-CoV-2 i genetička podloga domaćina kao biomarkeri za otkrivanje faktora rizika tokom pandemije COVID-19", a koji je finansirala Hrvatska fondacija za nauku (HrZZ).

Projekt koji vodi prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Univerziteta u Zagrebu ima cilj ustanoviti povezanost genetičke podloge virusa i domaćina s razvojem težih oblika bolesti COVID-19.

Također, zbog velike javnozdravstvene važnosti praćenja virusnih mutacija, resursi projekta mobilizirani su kako bi se u što kraćem vremenu provjerilo postoje li u Hrvatskoj sojevi virusa koji su povezani s bržim širenjem i većom zaraznošću.

Uzorci su prikupljani tokom početka drugog vala pandemije u Hrvatskoj, u razdoblju od augusta do novembra.

Također, posredstvom HZJZ-a pribavljeni su uzorci sa sjevera Hrvatske prikupljeni početkom decembra, kada je na tom području uočeno brzo širenje virusa i znatno povećanje broja oboljelih.

Sklapanje i analizu virusnih genoma te odrađivanje prisutnih mutacija proveli su članovi Grupe za bioinformatiku sa zagrebačkog PMF-a doktorandice Dunja Glavaš i Paula Štancl te dr. sc. Maja Kuzman, dr. sc. Lucija Markulin i dr. sc. Rosa Karlić, a pod vodstvom prof. Vlahovičeka.

"Dobra je vijest da u svih šezdesetak analiziranih uzoraka nismo pronašli niti jedan koji bi odgovarao brzoširećem soju pronađenom u Engleskoj u novembru 2020. To, naravno, ne znači da taj soj nije prisutan u Hrvatskoj, ali je u ovome trenutku vjerovatnost da je dominantan razmjerno mala", naveli su istraživači.

"Međutim, u oko 30 posto uzoraka pronašli smo mutacije koje odgovaraju varijanti virusa pronađenoj u Škotskoj tokom ausgusta i za koju je također uočeno da se širi brže od virusa pronađenog u ranoj fazi izbijanja epidemije. Radi se o mutaciji u proteinu šiljku (spike) na položaju 439, tzv N439K. Dok smo tu mutaciju uočili u tek 10 posto uzoraka s početka drugog vala, ona je prisutna u oko 30 posto uzoraka iz novembra i decembra, a zastupljenija je kod pacijenata sa sjevera naspram zagrebačkih. Za tu mutaciju nisu utvrđene poveznice s razvojem težih simptoma, već isključivo bržem širenju virusne infekcije", napominje prof. Vlahoviček, a prenosi zimo.dnevnik.hr.