Historijski revizionizam: Kako se umanjuje zločinački značaj Jasenovca

Sa nacionalističkim osjećajima, činjeničnim greškama, nedostatkom akademskih izvora i izostavljenih činjenica vezanih za Drugi svjetski rat, hrvatska verzija Wikipedije nije pouzdan izvor informacija, ocjenjuju analitičari za BIRN.

Svi članci na Wikipediji koji su vezani za ustaško-nacistički pokret u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu i kao i njegovi zločini su kritikovani kao naročito nepouzdani, ideološki opterećeni i neprecizni, čime se umanjuju ratni zločini.

Najočitiji primjer tome je najveći koncentracioni logor ustaškog režima - Jasenovac. Naslov teksta o Jasenovcu na hrvatskoj verziji Wikipedije nosi naziv: “Sabirni logor Jasenovac”. To je termin koji nema takve negativne konotacije kao “koncentracioni logor”.

Prema natpisu na Memorijalnom centru Jasenovac, Ustaše su ubile više od 83.000 Srba, Jevreja, Roma i drugih anti-fašista u logoru od 1941. do 1945. godine.

Logor je korišten kao koncentracioni logor i kao radni logor. Pod terminom radni logor podrazumjeva se da su fizički oslabljeni logoraši prisiljeni na naporan rad da bi umrli od njega, dok logor smrti podrazumjeva da je određeni broj logoraša likvidiran odmah po dolasku.

Hrvatska desnica Jasenovac često smatra “sabirnim”, “radnim” ili “kažnjeničkim” logorom.

Verzije Wikipedije na drugim jezicima: Engleskim, francuskim, njemačkim, italijanskim i ruskim - Jasenovac smatra koncentracionim logorom ili logorom za istrebljenje.

Hrvatska verzija Wikipedije nije se na tome zadržala, nego je otišla dalje, nazivajući najveći nacistički koncentracioni logor Auschwitz “Sabirni logor Auschwitz”.

Hrvoje Klasić, historičar na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, izjavio je za BIRN, da postoji “velika razlika između hrvatske i engleske verzije Wikipedije”.

Objasnio je kako ponekad govori studentima da činjenice traže na engleskoj verziji Wikipedije, jer ona sadrži akademske i naučne reference.

“Međutim, nikada ne dajem studentima da uče iz hrvatske verzije Wikipedije o hrvatskoj historiji. Ja sam uvidio da značajan broj tekstova i tema su urađeni klasičnom revizionističkom stilu, sa velikom količinom istaknutog nacionalističkog, i usudio bih se kazati, pro-ustaškog osjećaja”, izjavio je Klasić, ukazavši na tekstove o Drugom svjetskom ratu, Socijalističkoj Jugoslaviji i ratu u Hrvatskoj 1990-tih godina.

Dok tekst o Jasenovcu na engleskoj verziji Wikipedije ima 187 poveznica, zajedno sa 37 poveznica iz knjiga i dvije iz akademskih radova, hrvatska verzija ima samo 57 poveznica, od čega veliki broj njih dolazi sa desničarskih medija i privatnih blogova, te iz svega tri knjige.

Klasić kaže da premda Jasnovac je djelomice bio radni logor, kompletno se referirati na to je potpuno pogrešno.

“To je isto da ja napišem knjigu o Trećem rajhu i jednostavno navedem da tokom tog vremena, da su se industrijska proizvodnja i zapolesnost stanovništva povečali, kao i standard života građana. To je sve ispravno ako isključite ono što se dogodilo svima onima koji nisu viđeni kao dio njemačke nacije”, objasnio je historičar Klasić.

Prema njegovim riječima, navesti da je Jasenovac bio jednostavno sabirni logor ili radni logor je dio “istog jezika” kojeg je ustaška propaganda govorila, gdje nisu javno spomenuta ubistva u logoru.

“Sve ovo ima za cilj umanjiti ratne zločine počinjene tamo”, zaključio je Klasić.

BIRN je upitao administratora hrvatske verzije Wikipedije za komentar, ali nije dobio odgovor.

U sekciji za razgovor, na tekstu o Jasenovcu, gdje čitatelji mogu postaviti pitanja administratorima, pitanje da se pojasni termin “sabirni logor” postavljeno je jopš 2012. godine.

Administrator pod alijasom SpeedyGonsales (Brzi Gonzales) odgovorio je da je kamp zvanično nazvan “Sabirni logor Jasenovac” od ustaškog režima, a da je termin “koncentracioni logor” samo nešto o čemu se priča u svakodnevnom neformalnom razgovoru.

“Bez značajnog objašnjenja, ne vidim razlog da činim takvo činjenično i lingvističko nasilje nad člankom zarad neformalne priče. Wikipedia je enclikopedija, poštujmo principe encklipoedije”, odgovorio je SpeedyGonsales.

Goran Hutinec, historičar sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, izjavio je da problem leži u činjenici da zvanično ime Jasenovca “u potpunosti ne opisuje funkciju logora”.

“Izgleda da neko nije svjestan termina koji je korišten tada (sabirni logor) i da nema isto vrijeme sada. Mislim, djelomice je imao tu ulogu, ali to nije bila jedina uloga”, pojašnjava Hutinec za BIRN.

Dodao je da je Jasenovac korišten kao mjesto za privremeni pritvor političkih zatvorenika poput hrvatskog političara Vlatka Mačeka, koji je proveo pet mjeseci u Jasenovcu, prije nego li je pušten. Također tu su ubijani i ljudi “koji nisu čak ni ušli u logor po dolasku, već su brzo prevezeni na mjesta strijeljanja”.

Hutinec navodi da je Auschwitz imao “deset različitih namjena za koja je korišten” - logor smrti i radni logor, između ostalog.

Precizirao je da se za Jasenovac i druge logore ustaškog režima može reći isto.

Hutinec je napomenuo da hrvatska verzija Wikipedije ima mnogo površnosti, činjeničnih grešaka i ideološki napumpanog jezika poredeći sa engleskom i njemačkom verzijom.

Članak o Jasenovcu na hrvatskoj verziji Wikipedije još ima spornih sekcija. Oko 40 posto članka o Jasenovcu govori o broju žrtava, te se iznose stavovi da je lista žrtava sa imenom i prezimenom u Memorijalnom centru Jasenovac lažna.

Podvlači se da je broj žrtava preuveličan, da su komunisti imali isti logor na istom mjestu nakon Drugog svjetskog rata, iako nikakav jasan dokaz o tome ne postoji na svijetu.

U ovim odjeljcima teksta, hrvatska verzija Wikipedije uglavnom se fokusira na izvještaje visoko kontoverznog zagrebačkog nevladinog udruženja “Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac”. Ovo nevladino udruženje građana, koje okuplja ljude koji nisu profesionalni historičari, procjenjuju da u Jasenovcu nije ubijeno više od 1.500 ljudi, što je daleko manje nego je ijedan drugi historičar izjavio.

Na članku o Jasenovcu, hrvatska Wikipedija je Igora Vukića, sekretara ovog nevladinog udruženja, koji je profesionalni novinar, potpisala kao “profesionalnog historičara”.