Demokratija na Balkanu je jačala od 2005. do 2010., sada opet slabi

Stanje demokratije u Hrvatskoj najlošije je u zadnjem desetljeću zbog deficita u demokratskom upravljanju, kaže se u najnovijem godišnjem izvještaju američke nevladine organizacije Freedom House o razvoju demokratije u 29 zemalja u tranziciji, prenosi Hina.hr.

Američka nevladina organizacija Freedom House, koja se bavi istraživanjem i podupiranjem demokratije, slobode i ljudskih prava u svijetu, objavila je svoj redovni godišnji izvještaj Zemlje u tranziciji koje govori o stanju demokratije u 29 postkomunističkih država u Europi i Aziji.

Države se u istraživanju Freedom Housea ocjenjuju u sedam kategorija: izborni proces, civilno društvo, nezavisnost medija, nacionalna demokratska vladavina, lokalna demokratska vladavina, zakonodavstvo i nezavisnost sudstva i korupcija. Najbolja ocjena je jedan, a najlošija sedam.

Države su na osnovu dobivenih ocjena svrstane u pet kategorija: učvršćene demokratije, poluučvršćene demokratije, tranzicijske vlade ili hibridni režimi, poluučvršćeni autoritarni režimi i učvršćeni autoritarni režimi.

Hrvatska je dobila ukupnu ocjenu 3,75 što je njen najlošiji rezultat od 2009. godine i pripada kategoriji poluučvršćenih demokratija.

U izvještaju za Hrvatsku posebno se ističe pad ocjene u kategoriji demokratskog upravljanja na nacionalnom nivou (s 3,50 na 3,75) što se pripisuje slučaju Agrokor i načinu na koji su vlasti rješavale taj problem.

Po FH-u, slučaj Agrokora otkrio je duboku disfunkcionalnost u odnosima političke elite i poslovnih interesa i povećao sistemski rizik za regionalnu ekonomiju.

Dodaje se i kako u Hrvatskoj jačaju “neliberalne grupe” koje hrvatska vlada i predsjednica toleriraju ili čak podržavaju.

U ostalih šest kategorija Hrvatska stagnira.

Najbolje je općenito ocijenjen sektor civilnog društva (isto kao i prošle godine 2,75), gdje FH spominje “živu” 2017. godinu.

Navodi se kako je vlada pod pritiskom desničarskih grupa i Katoličke Crkve neodlučna u provedbi reforme obrazovanja, spominju se problemi u provedbi prava žena i prava LGBT skupina, iskazuje se zabrinutost krajnje desnim tendencijama nekih skupina i slučaj postavljanja HOS-ove ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu.

Kao pozitivno se navodi mirnija proslava godišnjice Oluje u Kninu, koju FH inače ocjenjuje “visoko nabijenim političkim događajem”.

Hrvatska nije napredovala ni po pitanju slobode medija (ocjena je ostala na 4,25). FH to obrazlaže činjenicom da političke i ekonomske snage i dalje pokušavaju utjecati i kontrolirati tri najveće televizije (HRT, RTL, Nova TV), ali i dnevne novine Jutarnji list, Slobodnu Dalmaciju, Večernji list i Novi list.

U izbornom procesu Hrvatska je ocjenjena trojkom, demokratsko upravljanje na lokalnom nivou ostalo je na 3,75, a stanje korupcije na 4,25.

Općenito najlošiju ocjenu opet je dobilo pravosuđe i njegova nezavisnost – 4,50. Za to su “zaslužni” politiziranost Državnog sudskog vijeća (DSV), tijela koje imenuje suce, i suđenja poput onoga Tomislavu Horvatinčiću koji je oslobođen optužbe za ubistvo dvoje Talijana na moru, što je izazvalo zgražanje hrvatske javnosti, piše FH.

I druge zemlje u padu

Ove godine – drugu godinu zaredom – FH među tranzicijskim zemljama bilježi više država s učvršćenim autoritarnim režimom nego učvršćenih demokracija.

Učvršćene demokracije su tri baltičke države – Estonija (ocjena 1,82 – najbolja od svih u ovom izvještaju), zatim Latvija (2,07), Slovenija (2,07), Češka (2,29), Litva (2,36), Slovačka (2,61) i Poljska (2,89).

Polučvrste demokracije su, uz Hrvatsku, Bugarska (3,39), Rumunija (3,46), Mađarska (3,71), Crna Gora (3,93) i Srbija (3,96).

Trećoj kategoriji pripadaju Makedonija, BiH (4,64), Albanija i Kosovo, te Moldavija, Ukrajina i Gruzija koje su dobile ocjene između četiri i pet.

Armenija je poluučvršćeni autoritarni režim, a u posljednju kategoriju spadaju Rusija, Bjelorusija, Azerbajdžan, Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Kirgistan i Tadžikistan.

FH naglašava kako je Poljska zabilježila najveći godišnji pad u jednoj kategoriji u historiji ovog izvještaja (demokratsko upravljanje na nacionalnom nivou s 3,25 na 4,00), i drugi najveći po ukupnoj ocjeni (s 2,54 na 2,89), dok Mađarska bilježi najveći kumulativni neuspjeh jer joj ocjena pada desetu godinu zaredom.

Rezultat Srbije pada četvrtu godinu zaredom, i prijeti njezinu statusu polučvrste demokratije.

Svijetle tačke ove godine su Makedonija, Uzbekistan i Estonija koje ostvaruju napredak u ukupnom demokratskom razvoju.

Ideja neliberalne demokracije širi se Europom

Godine 2017. neliberalna demokracije postavila se kao standard u regiji koja se proteže od srednje Europe do Euroazije.

U srednoj Europi vlade koje preziru nezavisne institucije i pokušavaju izjednačiti vladajuću stranku s državom više nisu iznimke.

Neliberalizam se proširio i dalje od Poljske i Mađarske.

Članovi vlade i predsjednici u gotovo svakoj od zemalja iz izvještaja sada redovno kritiziraju nevladine organizacije i neozavisne medije kao agente stranih sila koji štete naciji.

Neliberalizam se u izvještaju definira kao ideološko stajalište koje odbacuje potrebu nezavisnih institucija i ideju legitimnog neslaganja u javnoj sferi.

Građani pritom smiju protestvovati ili ustanovljavati nevladine organizacije, te pisati kritične komentare bez straha da će završiti u zatvoru. Međutim, takve aktivnosti izložit će ih vladinim istragama, napadima u državnim medijima, te diskriminaciji pri zapošljavanju.

Ono što je mađarski premijer Viktor Orban nazvao 2014. “neliberalnom demokratijom” zapravo je povratak praksama onog oblika komunizma u kojem su pojedinačni progoni relativno rijetki, ali nezavisne institucije ne postoje a vladajuća stranka i država se izjednačavaju.

Događaji i izvan područja koje pokriva izvještaj “Nations in Transit” podupiru te trendove – u SAD-u sa širenjem lažnih vijesti, u Francuskoj gdje je krajnje desna Marine Le Pen uspjela ući u drugi drug predsjedničkih izbora, formiranje vlade u Austriji koja uključuje ekstremno desnu Slobodarsku stranku, te uspjesi Alternative za Njemačku.

Konsolidacija demokratskih institucija u postkomunističkim zemljama Europe do koje je došlo kasnih 90-tih i ranih 2000-tih sada se ili zaustavila ili ima obrnuti trend, zaključuje izvještaj.

Mađarska i Bugarska više nisu “učvršćene demokracije”, a Poljska je blizu da izgubi taj status.

Osjetljiv poslijeratni 'status quo' uspostavljen na Balkanu – kamo izvještaj svrstava i Hrvatsku – također slabi, kaže se u izvještaju, te se navodi disfunkcionalne institucije u BiH, i ponovo jačanje nacionalističke retorike.

“Demokracija je jačala na Balkanu od 2005. do 2010., ali sada ponovno slabi, uz jedinu iznimku – Makedoniju”, naglašava se u izvještaju.

Uz to, zemlje euroazijskog područja vrlo bi lako mogle skliznuti prema tome da postanu autoritarni režimi, jer Ukrajina, Moldavija, Gruzija, Armenija i Kirgistan idu u negativnom smjeru.