Zaimović-Uzunović: Zakon o dobrobiti životinja nije bio provodiv

Izmjene Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja Bosne i Hercegovine posljednjih su dana jedna od top tema u bh. javnosti. Dio javnosti se zgražava nad činjenicom da će, prođu li ove izmjene i Dom naroda u bh. parlamentu, kao što su prošle Predstavnički dom, napušteni (i) psi sa ulice biti eutanazirani ukoliko ne nađu dom 15 dana nakon dolaska u azil.

Dio, pak, javnosti smatra da su izmjene legitimine i da je situacija s psima na ulicama BiH, a posebno Sarajeva (gdje, navodno, obitava oko 11 hiljada napuštenih pasa i pasa lutalica) više nego zabrinjavajuća

U nedjelju su, ovim povodom, aktivisti i članovi inicijative „Rješenje problema DA – ubijanje NE“ održali i proteste pred zgradom Parlamenta u Sarajevu.

Inicijator ovih izmjena u Parlamentu jeste zastupnica SDP-a, profesorica Nermina Zaimović-Uzunović.

U intervjuu za portal Radiosarajevo.ba govori o motivu iza njenog prijedloga, o sličnim propisima u regiji i Evropi, navodi kako dosadašnji zakon nije bio provodiv, te, između ostalog, otkriva i da je udomila dva psa…

Razgovarala: Aleksandra Kuljanin, Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba: Zbog čega ste predložili izmjene Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja?
Zaimović-Uzunović: Zato što evidentno postoji ogroman problem koji ima posljedice po živote i zdravlje ljudi. Osim toga, ako svi težimo ka Evropi, logično je da svoje zakonodavstvo, pa i u oblasti zaštite životinja prilagodimo evropskom zakonodavstvu. Prvi put se usvajaju izmjene Zakona koje su eksplicite preuzete iz evropske legislative. To znači da smo evropske odredbe i praksu inkorporirali u postojeći Zakon. Navešću par odredbi sličnog ovom zakonu u susjedstvu i Evropi: u Hrvatskoj zakon nalaže da se psi lutalice drže u azilima do 60 dana, nakon isteka tog roka oni se eutaniziraju, Slovenija i Srbija imaju rok od 30 dana, Belgija, Bugarska i Finska imaju zakonom predviđen rok od 15 dana, a u Velikoj Britaniji i Švedskoj predviđeno je da napušteni psi borave u azilu sedam dana, dok je u Irskoj taj rok samo pet dana!

Radiosarajevo.ba: Zbog čega smatrate da dosadašnji Zakon nije bio dobar? Nekoliko puta ste u izjavama rekli da je zakon bio neprovodiv. Zbog čega?
Zaimović-Uzunović: To vam je isto kao da kažete da je operacija uspjela a pacijent umro, najkraće rečeno. Dakle, Zakon je dobar samo što je neprovodiv. U Zakonu dominira rješenje – uhvati, tretiraj i pusti. Šta to znači: uhvati psa, koga hoćeš, jednog od niza desetina ili hiljada, tretiraj ga, steriliši i pusti ga na ulicu. Pusti ga da bude zgažen, da napada kad je gladan, da širi zarazu.

Detalj s nedjeljnih protesta u Sarajevu

Malo popričajte sa ljudima iz zdravstvenih institucija. Niko se ne obraća ljudima koji prate posljedice. Napomenuli su mi baš profesori sa Veterine kolike troškove u zdravstvu proizvodi i može proizvesti ovaj problem, koliko će uticati na buduće bolesti koje će se razviti kod ljudi... Mislim da bi zakon, da je bio provodiv, bio i proveden. Zakon je neprovodiv i to je njegova osnovna mana.

Radiosarajevo.ba: Ko vam je pomogao pri izradi Zakona? Veterinarski fakultet medijima je poslao saopštenje u kojem navode da eutanazija nije rješenje.
Zaimović-Uzunović: Razgovarala sam sa ljudima sa Veterinarskog fakulteta i neki od njih su bili ovdje na javnoj raspravi. To su vrlo ugledni profesori i nije tačno da su se veterinari ogradili od ovog zakona. Na Veterinarskom fakultetu postoje ljudi koji podržavaju taj zakon i javno su to rekli na raspravi, što će posvjedočiti i transkript sa javne rasprave. Dakle, postoje profesori koji su za i postoje profesori koji su protiv. I očigledno da su profesori vođeni različitim motivima, da li naučnim ili interesnim na to pitanje ne mogu odgovoriti, to njih pitajte. Da li se možda radi o grupi profesora sa Veterine koji su za sterilizaciju pasa posebno plaćeni od strane udruženja za zaštitu životinja stvarno ne znam, ali bi to bilo interesantno malo bolje istražiti.

Radiosarajevo.ba: Ne spominje se način na koji će se finansiranti izmjene. Kako će se finansirati provođenje izmjena? Koliko će to koštati?
Zaimović-Uzunović: Kod nas se izgleda sve svodi po principu “sve što ne možeš da riješiš, sve što je problematično, stavi na budžet”. Neka to država rješava, pa su i napušteni psi državna briga. U ovim evropskim zemljama, na koje se svi tako rado pozivamo, u zemljama u kojima imate zakon, ne finansira ga država nego humanitarne organizacije, ljubitelji životinja, koji svoje vlasništvo i imanje zavještaju za dobrobit životinja. Tamo rade mladi praktikanti, studenti veterine, i niko ih ne stavlja na budžet. Napominjem da je prvo određenje ovog zakona upravo udomljavanje. Sve ove organizacije koje su tu da pomognu životinjama u BiH imaju mogućnost i po postojećem zakonu, a nijednom je nisu iskoristili, a ni sada se to ne mijenja, da otvore privatne skloništa i tamo poštuju međunarodne standarde...

Radiosarajevo.ba: Gdje će biti odlagani leševi nakon što se izvrši eutanazija? Hoće li masovno ubijanje pasa stvoriti nove deponije u našoj okolini?
Zaimović-Uzunović: Podsjetit ću na jedan slučaj od prije par godina, kada se pojavila bruceloza među životinjama. U planinskim krajevima ljudi su opredijeljeni ka stočarstvu. Čitave porodice, čitava sela u koja sam odlazila ovisila su od stočarstva. U jednom momentu došla je bruceloza i sve životinje tada su eutanizirane. Niko tada nije postavio pitanje zašto i kako. U spomenutim slučajevima, nije bio problem kako i gdje zbrinuti taj biološki otpad. Dakle postoje pravila i procedure kako se to i gdje radi, ali ja još jednom naglašavam da je prva mjera koju ovaj zakon nudi udomljavanje pasa i ja hoću da vjerujem da je istina da postoji veliki broj onih koji su spremni da udome pse i da ovaj problem riješimo na taj način.

Radiosarajevo.ba: Veliki broj građana izrazio je nezadovoljstvo usvajanjem izmjena. Na Facebooku je formirana i stranica podrške 'Rješenje problema DA - Ubijanje NE', koja broji više od 11 000 fanova. Kakvo je vaše mišljenje po tom pitanju?
Zaimović-Uzunović: Ja molim sve one koji su se organizovali na ovaj način, kao i druge koji su spremni, da dostave svoje adrese i broj pasa koji žele udomiti. Ako je njihova namjera iskrena, onda smo na pragu rješenja problema.

Na osnovu zaključka Predstavničkog doma PS BiH, usvajanju ovog Zakona na ovom Domu Parlamentarne skupštine BiH prethodila je javna rasprava, koja je u velikoj mjeri pomogla Predstavničkom domu da donese ovakvu odluku. Najglasniji tada su bili upravo predstavnici onih nevladinih organizacija koji su po osnovu raznih projekata dobili novac za vakcinaciju i sterilizaciju pasa i koji, do sada radeći taj posao, misle da su time riješili problem građana ove države sa psima lutalicama. Mislim da su i neke od mojih kolega shvatili koliki je problem pasa lutalica, nakon nekoliko smrtnih slučajeva i ogromnog broja napada pasa sa ujedima.

Što se peticija tiče, treba spomenuti i peticiju građana Zenice koji su za samo tri sata skupili gotovo 1500 potpisa podrške, kao i podršku načelnika većine bh. općina, direktora osnovnih škola i Vijeća roditelja , predstavnika sportskih klubova, te brojna pisma podrške građana. Naravno, svako ima pravo da izrazi svoje mišljenje i stav o bilo čemu, pa tako i o ovom Zakonu.

Radiosarajevo.ba: Je li vam žao životinja koje će biti ubijene? Da li ste Vi ikada imali psa kao ljubimca, izaziva li smrt pasa sažaljenje kod Vas?
Zaimović-Uzunović: Naravno da jeste! Ali moram reći da mi je vrlo žao djevojčice iz Travnika koja je bježeći od horde pasa poginula jer je istrčala pred auto, kao i čovjeka koji je preminuo usljed srčanog udara, jer su ga napali psi. Žao mi je i djevojčice koja je nakon napada pasa dobila dijabetes od šoka i sada će se cijeli život boriti sa ovom bolešću, da ne spominjem posljedice šoka i traume.

Samo u zadnjih deset dana desio se slučaj sa čovjekom koji je bježao od psa koji ga je napao, nakon čega je pao i polomio kičmu. Potom, dvije žene koje su polomile noge bježeći od napada pasa, kao i troje djece, kojima su izgrižene i ruke i noge.

Žao mi je i trudnice u sarajevskom naselju Breka koju je prije neki dan ujeo pas... Sada pitam ja Vas: Da li je vama žao ove djece, trudnica i ljudi, invalida u kolicima koji se ne mogu odbraniti od čopora pasa, ljekara koji su napadani dok su pružali pomoć ugriženim ljudima?

Ako me pitate za moj odnos prema psima odgovoriću Vam: da, imala sam nekoliko ljubimaca i to uvijek pse. Također sam dva psa i udomila. Pa upravo je to poenta da se najglasnije NVO organizacije koje se bore za zaštitu životinja potrude i svoja milionska sredstva ulože u udomljavanje pasa lutalica.

Pa evo samo kao primjer ću vam navesti organizaciju „Dogs Trust BiH“, koja je novac u okvirnom iznosu od 10 miliona KM, dobila za provođenje mjera vakcinacije i sterilizacije pasa lutalica, kao i njihovo udomljavanje. Uzet ću u obzir i podatak da se na ulicama samo Sarajeva nalazi prema podacima iste organizacije nešto više od 11.000 pasa lutalica, pa ujedno pozivam sve NVO-e koji su putem raznih projekata dobili novac za zaštitu i dobrobit životinja da naprave javne oglase kojima će porodicama koji žele da udome psa sa ulice dati 1.000 KM za troškove udomljavanja.

Radiosarajevo.ba: Hvala Vam na izdvojenom vremenu.