Sarajlić-Maglić: Bez Erasmusa ne možemo u EU

Bosna i Hercegovina će moći učestvovati u prvoj fazi programa Erasmus+ nakon što je Vlada Republike Srpske dala svoju saglasnost. 'Ulazna karta' za prvu fazu projekta Bosnu i Hercegovinu koštaće 115.000 eura.

Vlada RS odobrila 'Erasmus+', studenti ne odustaju od protesta

Zamjenica ministra civilnih poslova BiH Denisa Sarajlić-Maglić u razgovoru za agenciju Fena ističe da postoje određene naznake da bi Evropska unija mogla snositi dio troškova za plaćanje ulazne karte prve faze ovog programa.

Pojašanjavajući brojne informacije koje su se mogle čuti u javnosti ovih dana kada je riječ u programu Erasmus+, što je dalje stvorilo veću zabunu, Sarajić-Maglić podvlači da je Evropska unija ponudila Bosni i Hercegovini učešće u dvije faze tog programa koji se odnosi na period 2014. - 2020. godina.

„Kada kažemo da BiH pristupa djelimičnom učešću to znači da pristupa prvoj fazi programa Erasmus+ na način na koji nam je Evropska unija to i ponudila“ podvukla je ona.

Prva faza se odnosi na osnivanje ogranaka četiri mreže Evropske unije koje su u sklopu Erasmus programa - to su EURYDICE, EUROPASS, EUROGUIDANCE i Evropski kvalifikacijski okvir.

EURYDICE je mreža za prikupljanje, nadzor i razmjenu informacija u obrazovnim sistemima i politikama u evropskim zemljama, a BiH je jedina  zemlja koja još uvijek nije u sklopu te mreže.

Ona dalje dodaje da ostale mreže služe za pružanje informacija građanima o obrazovnim sistemima  i načinima uključivanja u te sisteme. To konkretno u praksi znači da je EUROPASS neka vrsta pasoša za sve one koji žele da ostvare mobilnost unutar Evropske unije  u smislu ostvarivanja radnog odnosa.

„Kroz taj program se može dobiti takozvani jezički pasoš, od domaćih institucija dobiti Europass mobilnost koja vodi evidenciju o vašim vještinama i znanjima, a koje možete da upotrijebite u drugoj evropskoj zemlji. Dakle, cilj Europassa je prije svega mobilnost radne snage unutar Evropske unije“ naglasila je Sarajlić-Maglić za Fenu.

Uključivanje srednjih i osnovnih škola u prvoj fazi projekta

Pored toga, BiH bi se u prvoj fazi također uključila u mrežu koja se odnosi na osnovne i srednje škole. Ocijenila je to jako važnim, jer u tom slučaju BiH može ostvariti programe kao što je e-twining koji predstavlja povezivanje elektronskim putem učionica iz BiH sa učinicama u Evropskoj uniji.

BiH u svakom slučaju i dalje ima pristup programima iz Erasmus Mundus programa, što znači da bi u određenom ograničenom obimu bh. studenti mogli i dalje pristupiti razmjenama studenata.

„Međutim, ako se uključimo u prvu fazu Erasmusa, onda se taj obim stipendija i našeg učešća u studentskim razmjenama znatno povećava“ podvukla je.

Druga faza projekta zahtijeva osnivanje državne agencije

Sarajlić-Maglić naglašava da, da bi BiH učestvovala u drugoj fazi Erasmus programa, potrebno je osnovati agenciju, odnosno određeno tijelo na državnom nivou, i dati daleko veće učešće u smislu cijene ulazne karte.

„Za ulazak u drugu fazu je ipak potrebno izvršiti određene pripremne radnje koje zahtijevaju vrijeme i Evropska unija od nas to traži tek kod ulaska u drugu fazu programa“ naglasila je ona.

Podsjećamo, Ministarstvo prosvjete i kulture RS usprotivilo se osnivanju državne agencije, jer bi to „oslabilo entitetske nadležnosti“

Erasmus: RS i dalje u borbi protiv države, studenti pozivaju na proteste

Kao primjer Sarajlić-Maglić navodi Hrvatsku kojoj je trebalo šest godina da se pripremi za ulazak u drugu fazu programa Erasmus+, a Makedoniji također nekoliko godina.

„Ono što je možda i najvažnije spomenuti je da prilikom pregovora za članstvo u EU zemlja koja nije pristupila programu Erasmus neće moći ni otvoriti poglavlje pregovora koje se odnosi na obrazovanje“ kazala je ona.