Roditelji školaraca u Sarajevu odlučuju: Ili bosanski ili srpski ili hrvatski jezik

Ministarstvo za obrazovanje KS-a je nakon više od godinu dana poslije usvajanja Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju  koji se bavi pitanjem jezika koji se izučava u školama, zvanično počelo s provedbom instrukcije. Prošle godine ova tema je izazvala brojne polemike u javnosti. 

KS / Bh. akademici o ukidanju naziva BHS: Jezik upotrijebljen kao instrument politike

Kantonalni ministar obrazovanja, nauke i mladih Elvir Kazazović je prošle sedmice u četvrtak, 1. novembra obavijestio direktore osnovnih i srednjih škola da ove školske godine u đačkim knjižicama i svjedodžbama više neće pisati bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost (B/H/S) kao naziv predmeta.

U dopisu koji je dostavljen na njihove adrese stoji kako se, prema Zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju, nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada izvode na jednom od tri zvanična jezika kojima se služe konstitutivni narodi u BiH, bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku.

Sabina Ćudić, potpredsjednica Naše stranke govori za Radiosarajevo.ba da je u ovom mandatu Ministarstvo to već pokušalo da uradi, ali je naišlo na burne reakcije te da sada koriste ovaj period nakon izbora i formiranja nove vlasti da završe započeto.

"Potpuno je nejasno, ni sam ministar Kazazović ne zna objasniti koje su implikacije rezultata ove ankete. Šta će to značiti za jezik koji će se podučavati u školama u Kantonu Sarajevo za eventualne manjine koje mogu proizaći iz ove ankete i prava tih osoba koje su se opredijelile za 'različite jezike'? Neupućeni su sami roditelji. Dolaze nam pritužbe od roditelja kojima apsolutno nije objašnjenje od Ministarstva koje su implikacije različitih opcija i koje su to obrazovne implikacije za njihovo dijete, zavisno od toga šta će odabrati", govori Ćudić.

Napominje da je ovo politička i ideološka igra u Kantonu Sarajevo gdje imamo ozbiljne, možda i najveće probleme u predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Kada se radi anketa, mora se naspomenuti u koju svrhu se radi ona i šta će proizvesti u smislu aktivnosti koje će poduzeti Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih i rezultata te ankete, napominje Ćudić te da je ovo samo "pokazivanje sile".

"Fokus na ovo je zapravo odvlačenje pažnje od kurikularne reforme, kvalitete u nastavi i svega onoga s čime bi se trebali baviti – radom s djecom s poteškoćama, rad s nadarenim učenicima... Sa ovim se jednostavno dodatno zbunjuju roditelji koji su već zbunjeni obrazovnim sistemom u Kantonu Sarajevo", rekla je potpredsjednica Naše stranke.

Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja je za Radiosarajevo.ba rekao da svako malo imamo priču u vezi s nazivom jezika te da tapkamo u mjestu i pričamo o marginalnim stvarima. 

"Stvar je ovdje jasna – struka bi se trebala baviti ovim pitanjem, a ne pojedinci. Ovdje politika ima utjecaj i stalno se nešto želi postići ovom pričom o anketiranju roditelja koji su ogorčeni stanjem u školama, tako da se ismijavaju sa ovim anketama", govori Sivro.

Napominje da je poražavajuća činjenica to što u školama nisu mogli upisivati naziv maternjeg jezika hemijskom olovkom zato što su dva mjeseca čekali na ovu instrukciju, a svaki inspektor je mogao da ih kazni zbog toga.

"Političke odluke kao što je ova prave problme u obrazovanju i ovo nama još jedanput dokazuje da ovaj problem možemo riješiti tako da depolitizujemo obrazovanje i da se struka bavi tim. Mi bismo voljeli da se problem naziva maternjeg jezika u obrazovanju riješi na državnom nivou za koji imamo mehanizme", govori Sivro.

Navodi da je pitanje jezika – pitanje identiteta, ali ne na način da se roditelji izjašnjavaju za jednu od tri opcije. Napominje da se ovim pitanjem povlači mnogo drugih pitanja, kao - zašto na Univerzitetu Sarajevo postoji Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik, a na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru samo bosanski jezik...

"Niko ne govori o kvalitetu, već nazivu. Ostaje da vidimo šta će se dešavati u narednom periodu , a naše opredjeljenje je da se više bavimo ishodima, kurikularnom reformom nego nazivima jezika", govori Saudin Sivro.