Pravila postoje, ali se ne poštuju: Šta kažu Rijaset i FUZIP - šta učiniti sa kurbanskim ostacima?
Kurban-bajram ove se godine obilježio 16. juna. Riječ je o jednom od najvažnijih muslimanskih praznika koji se obilježava klanjem ovaca, koje se smatraju žrtvom.
Po islamskim propisima, osim ovaca, žrtvovati se mogu krave, deve i koze; obično se jedna trećina mesa zadržava za sebe, trećina daje porodici, komšijama i prijateljima, a trećina onima koji nemaju mogućnost da i sami prinesu ovu žrtvu.
Proces klanja kurbana ove godine stigao je u nepovoljno doba visokih temperatura, a, nažalost, pojedini se ni ove godine nisu pridržavali pravila kada je riječ o odlaganju kurbanskih ostataka. Općinski vijećnik u sarajevskoj Općini Novo Sarajevo Srđan Srdić podijelio je na svom Facebook profilu fotografije jedne od sarajevskih ulica koja je zabilježena dan nakon Kurban-bajrama, a na kojima se vidi da niz ulicu teče krv. Detalje te priče možete čitati OVDJE.
Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara
Kao i u brojnim segmentima ovog društva priča se ponavlja - "pravila postoje, ali pravila se ne poštuju".
U ranije objavljenim uputama Islamske zajednice Bosne i Hercegovine naglašava se obaveza predaje i prijema mesa kurbana za javnu potrošnju isključivo uz veterinarsku potvrdu kao i maksimalno angažovanje vlasnika kurbana u smislu zbrinjavanja nusproizvoda.
Kožice obavezno treba nasoliti i čuvati na hladnom, a ostale nusproizvode klanja (crijeva, rogovi i slično, a posebno krv i krv zajedno sa površinskim slojem zemlje gdje se obavilo klanje) zakopati na mjestu koje nema podzemnih voda na dubini većoj od 0,5 metara ispod površine zemlje, u jamu obloženu pvc folijom.
Pogledajte fotografije: Osuđenici KPZ Zenica izveli predstavu 'Tvrđava' i obilježili Kurban-bajram
Vrlo je važno povesti računa o nejestivim i neupotrebljivim ostacima koji nastaju prilikom klanja, a koji predstavljaju otpad životinjskog porijekla. Neadekvatnim zbrinjavanjem može doći do narušavanja okoliša, što u konačnici može i negativno utjecati na zdravlje ljudi.
Jama za odlaganje otpada životinjskog porijekla treba da bude na odgovarajućoj udaljenosti od naseljenih mjesta i stambenih objekata, da je dovoljno udaljena od poljoprivrednih površina, farmi, objekata za uzgoj životinja, klaonica, da je dovoljno udaljena od vodotoka i vodnih akumulacija, prirodnih izvorišta vode i objekata za snabdijevanje vodom stanovništva.
Sramotan prizor u sarajevskom naselju: Dan nakon Kurban bajrama ulicom teče krv
Pravilno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla obaveza je i prema vjerskim propisima, ali i prema postojećoj zakonskoj regulativi. Nepravilno postupanje sa kurbanskim mesom ugrožava ibadetsku dimenziju kurbana, stoji u objavi na stranici Islamske zajednice.
Također, na pitanje: "Da li je dozvoljeno da se kosti, nejestivi dijelovi ili ostaci mesa nakon konzumacije mesa od kurbana koji je zaklan za Kurban-bajram bace u smeće ili se trebaju zakopati u zemlju što se najčešće praktikuje kod nas u Bosni?", dr. Ahmed Purdić, fetva-i emin Islamske zajednice u BiH, odgovorio je:
"Najbolje je da se otpaci, odnosno neupotrebljivi dijelovi kurbana zakopaju u zemlju. Općenito, tu vrstu otpadaka treba zbrinuti sukladno zdravstvenim i sanitarnim pravilima, te pravilima o zaštiti okoliša."
Ukoliko je to moguće, kako je ranije preporučeno, treba angažovati higijeničarsku službu za zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla.
Zakon i inspekcija
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) ranije su dostavili preporuke Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalnog veterinarskog inspektorata FUZIP-a za kupovinu i klanje životinja povodom predstojećeg Kurban-bajrama. Preporuke imaju za cilj smanjenje rizika po zdravlje ljudi i životinja, kao i po okoliš. Jedan od ciljeva je i zaštita, prevashodno, domaćih proizvođača.
Preporučeno je da se kupovina životinja nastoji obaviti samo kod poznatih i pouzdanih proizvođača, da životinja/kurban mora biti zdrava, što prije svega podrazumijeva dobru konstituciju i kondiciju, a u pogledu prisutnih bolesti, sigurnost i dijagnostičku ispitanost, posebno s aspekta bruceloze.
Iz Uprave apeluju na sve one koji su u mogućnosti izvršiti islamsku vjersku obavezu klanja dozvoljenih životinja da se upoznaju s propisanim uvjetima koje životinja mora ispunjavati sa aspekta Zakona o veterinarstvu u BiH i Zakona o veterinarstvu FBiH, kao i svim podzakonskim aktima. To podrazumijeva i da je životinja propisno označena ušnom markicom, potom da posjeduje pasoš za goveda i svjedodžbu o zdravstvenom stanju životinja sa upisanom ušnom markicom kao dokazom da je nad istom provedeno propisano ispitivanje.
Također, iz FUZIP-a napominju, da je klanje životinja čije će meso biti namijenjeno ishrani ljudi putem javne potrošnje dopušteno samo u odobrenim i registrovanim klaonicama. Obaveza je da se takvo klanje obavi u jednoj od klaonica koje ispunjavaju propisane veterinarsko-zdravstvene uslove, dostupne na sljedećem linku, jer se na taj način obezbjeđuje veterinarsko-zdravstveni pregled, a istovremeno se rješava i problem nusproizvoda i otpada nakon klanja ().
Klanje zdravih životinja u domaćinstvu, poručuju iz FUZIP-a, treba obavljati samo u slučaju kada isto nije organizovano i tada, u skladu s mogućnostima, treba nastojati obezbijediti veterinarsko-zdravstveni pregled životinje prije klanja, te trupa i organa nakon klanja.
Ukoliko za to ne postoji mogućnost, a postoji sumnja u stanje trupa i organa nakon klanja, potrebno je zatražiti stručno mišljenje veterinara ili veterinarskog inspektora, kao i obavezno nasoliti kožice i čuvati ih na hladnom. Ostale nusproizvode klanja (crijeva, rogovi i slično, a posebno krv i krv zajedno sa površinskim slojem zemlje gdje se obavilo klanje) treba zakopati na mjestu koje nema podzemnih voda na dubini većoj od 0,6 metara ispod površine zemlje, u jamu obloženu pvc folijom.
Tokom i nakon klanja treba obezbijediti čiste tkanine i dezinfekciono sredstvo za dezinfekciju ruku, noževa i površina, a posebno dezinsekciono sredstvo (otopina živog ili gašenog kreča, drvnog luga i slično) za dezinfekciju manipulativnih površina tla.
FUZIP upozorava pravna lica koja koriste meso kurbana u svojstvu donacije da isto mogu koristiti samo ukoliko takvo meso prati veterinarski dokument o zdravstvenoj ispravnosti. Među preporukama, a kad je u pitanju opća higijena, je i ta da treba temeljito prati ruke tokom obreda klanja kurbana, te koristiti dezinfekcijska sredstava.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Komentari
/ Najnovije
