Mural s posvetom: Kako je Karim sanjario i ispisao čudesni svijet
Mural se iscrtava u okviru Festivala ulične umjetnosti na zgradi prekoputa kultnog sarajevskog okupljališta FIS-a.
Prezentacija murala bit će održana 23. jula s početkom u 20:00 sati na pozornici u Radićevoj ulici.
“Ideja slikanja murala posvećenog Karimu Zaimoviću (1971. - 1995.), novinaru i piscu, u ulici Musala, preko puta sarajevskog FIS-a, objedinjuje dvije priče koje se simbolički isprepliću u jednu novu autentičnu vrijednost. S jedne strane tematizira umjetnost u javnom prostoru centra grada kroz medij street arta, a s druge revalorizira kulturu sjećanja grada na njegove istaknute pojedince, kreativce i sanjare. U vremenima opsade Sarajeva, Karim je ispisao i odsanjao jednu novu kartografiju grada i biografija njegovih stanovnika tek na korak od naše stvarnosti. Radioemisijom Josif i njegova braća i pričama posthumno objavljenim u zbirci Tajna džema od malina dao nam je moć da u mraku maštamo o putovanjima i avanturama, misterijama koje počinju i završavaju na ulicama za koje smo mislili da ih poznajemo do u detalj kroz banalnu rutinu svakodnevne borbe za preživljavanje u opkoljenom gradu. U novonastalom kontekstu javnog prostora gledanog u svjetlu neoliberalne krilatice koja figurira kao neizrečena mantra da ‘društvo kao takvo ne postoji’, javlja se potreba za što jačom reafirmacijom istog kao kulturnog i društvenog, a ne samo formalnog nositelja urbanosti. Nukleus je to ideje koja bi u budućim godinama ponudila nova estetska i simbolička dešifriranja Sarajeva.
Izbor lokacije murala i u tom pogledu, na desetak koraka od kultnog okupljališta Sarajlija, zgrade FIS-a i spomenika u parku Davorinu Popoviću i Mirzi Delibašiću, nije slučajan. Uspostavljanje je to dijaloga prostora s povijesnim narativom identiteta grada, kontinuitetu kojem svako ‘novo vrijeme’ treba donijeti i neki novi kvalitet. Karim Zamović u svom kratkom, ali genijalnom zemaljskom postojanju možda nije stigao naslijediti prethodnu generaciju sarajevskih i bh. umjetnika, ali je ovaj mural prilika za podsjećanje onih novih, mlađih i pametnijih na kulturni prostor u kojem djeluju, i na činjenicu da Karimova zaostavština – a samim tim, i sam Karim – insistira upravo na njima", navodi se na stranici Festivala.
Karimova mladost i ime ostalo je upisano u historiji bosanskohercegovačke književnosti i novinarstva.
Njegov mladi život nasilno je zaustavljen neprijateljskim gelerom u utorak, 1. augusta 1995. godine. Trinaest dana borio se za život, ali nažalost nije dobio tu bitku. Imao je samo 24 godine.
Još samo nekoliko mjeseci je bilo ostalo do službenog završetka rata, a njegova mladost je nasilno prekinuta. Ipak, do svoje 25 godine postigao je veliki uspjeh.
Bavio se stripom, a veoma rano se počinje baviti novinarstvom (s nepunih 15 godina sarađuje na Radio Sarajevu). Piše o filmu, stripu, likovnoj umjetnosti i kulturi općenito, u mnogim časopisima, nedjeljnim i dnevnim listovima. Bio je stalni saradnik Nezavisnog Radija Zid, a u prijeratnom periodu povremeno je sarađivao na Trećem programu TV Sarajevo i programima Radija Sarajeva. Sve vrijeme rata proveo je u Sarajevu. Nakon demobilizacije iz Armije BiH, u magazinu Dani uređuje oblast kulture.
Sa Semezdinom Mehmedinovićem pokreće časopis za kulturu Fantom slobode u kojem obavlja dužnost zamjenika glavnog urednika. Piše pripovijetke i scenarija. Ostala su mu u rukopisu, nedovršena, dva romana.
Umro je 13. augusta 1995. od posljedica ranjavanja – kao civilna žrtva jednog od mnogobrojnih granatiranja Sarajeva.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
