Građani BiH vjeruju u značaj pomirenja i izgradnje povjerenja

Neovisni tim proveo je tokom ove godine znanstveno istraživanje na uzorku od 2.600 ispitanika iz 13 gradova širom BiH, a namjera je bila ispitati stanove bh. stanovništva prema mogućim procesima pomirenja i izgradnje povjerenja. 

Član istraživačkog tima Marko Antonio Brkić sa Sveučilišta Hercegovina u Mostaru kazao je na pres konferenciji tim povodom u Sarajevu da je istraživanje potaknuto potporom stanovništva iskazanog u pilot istraživanju iz 2012. godine, a konsultirana je i akademska zajednica, predstavnici vladinog i nevladinog sektora. 

Kaže da je istraživanje pokazalo da stanovništvo ove države vjeruje da je proces pomirenja i izgradnje povjerenja važan i nužan. Način na koji se to treba postići je različit, iako su u nekim elementima suglasni. 

"Najviše njih vjeruje da bi poboljšanje ekonomije relaksiralo odnose i najprije doprinijelo pomirenju i izgradnji povjerenja. Oko 40 posto njih vjeruje da je politička promjena najvažnija, a oko 30 posto da je poboljšanje društvenih odnosa prioritet za državu", kazao je. 

Muhamed Jusić iz Centra za napredne studije Sarajevo kazao je da su tim istraživanjem "uspjeli dokazati da je, slika koja se kreira u našim medijima pa i političkom diskursu, daleko od stvarnosti na terenu". 

"Istraživanje je pokazalo da ljudi na terenu drugačije doživljavaju pitanje suočavanje s prošlošću, izgradnje povjerenja i mira, od onoga kako se to najčešće prezentira u javnosti", kazao je. 

Istraživački tim je, kazao je Jusić, ohrabren rezultatima, te naglasio da je "bitno poslati poruku da većina stanovnika BiH ima povjerenje i zalaže se za izgradnju povjerenja". 

"U istraživanju su ispitanici bili više fokusirani na konkretne projekte na terenu nego na to da samo lideri sjede i pregovaraju u ime građana", kazao je. 

Istaknuto je da, prema istraživanju, stanovništvo ima više povjerenja i podrške za kulturne, društvene i obrazovne programe. Imaju interes da za mlađe generacije barem ostave perspektivu i mogućnost da dožive neka iskustva koja su stariji imali a danas ih ne mogu prepoznati u društvu. 

Ovo istraživanje donosi stavove muškaraca i žena, zaposlenih i nezaposlenih, studenata i umirovljenika, religioznih i nereligioznih, pripadnika konstitutivnih naroda i onih koji im ne pripadaju, te postoji li razlika u odnosu na gradove i sredinama u kojima ispitanici žive. 

Rezultati istraživanja dostupni su na www.diskursi.com , a bit će objavljeni i u znanstvenim publikacijama koji se očekuju 2014. ili 2015. godine. 

Članovi tima vjeruju da će dosadašnji rezultati biti motivacija i za druge da se uključe u taj po njihovom mišljenju, sudbonosni proces za budućnost bh. društva.