FOTO: Kad je Čobanija bila Šejtanija

Dolina rijeke Miljacke predstavlja važnu komunikaciju Istoka i Zapada, a posebno u osmanskom periodu, kad carigradski put postaje okosnica čitavog Balkana.

Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

Najljepši sarajevski mostovi su nastali do kraja XVI stoljeća. Nakon 1659. godine Baščaršija dobiva još jedan prijelaz preko rijeke u ravni s Dugim sokakom. Tako se drveni most našao između dvije kamene ćuprije i dobio u narodu naziv Drvenija. Poslije Careve ćuprije i Skenderije, nastaje u prvoj polovini XVI stoljeća treći poznati sarajevski most na mjestu današnje Latinske ćuprije. 1557. godine nastaje četvrti most – Čobanija, a 1567. godine peti – Ćumurija. 1585. godine nastaje most pod Alifakovcem – današnja Šeher-Ćehajina ćuprija.

Na mjestu današnjeg željeznog mosta u osovini ulice Čobanija nalazila se stara drvena ćuprija zvana Čobanija ili Šejhanija. 

Ovaj drveni most mogao je nastati u XVI vijeku kada su već bile formirane mahale na njegovoj desnoj i lijevoj obali (na desnoj Kalin hadži Ali, lijevoj Čoban Hasan mahala). 

Pretpostavlja se da je most sagradio osnivač džamije Čoban Hasan Vojvoda koji je živio polovinom XVI vijeka i prije 1557. godine sagradio spomenutu džamiju, kao centar mahale. Prvobitno ime mosta Čobanija zadržalo se i nakon zamjene drvene konstrukcije željeznom sve do danas, bez obzira na to da je u novije vrijeme dobivao i druga imena. 

Godine 1653-1654. ovaj most je opravljao šejh Hasan Kaimija, poznati sarajevski pjesnik koji je bio šejh tekije u današnjoj ulici Ćumurija, pa je navodno po njemu most prozvan Šejhanija ćuprija. 

Postojao i je i treći malo neobičan naziv ovog mosta - Šejtanija ćuprija (Šejtan - đavo: Đavolji most)... Očito je da je taj naziv parodija na Šejhanija ime. Danas se uglavnom koristi naziv Čobanija.

Pri regulaciji Miljacke 1887. godine ranija drvena konstrukcija zamijenjena je željeznom. No, ona je uslijed popuštanja priobalnih podzida pala, pa je iduće godine postavljena nova koja se i danas nalazi na tom mostu.