Fejzić: Psi na ulicama su rezultat neprovođenja Zakona

Nakon što su poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojili Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja, kojim se između ostalog predviđa mogućnost eutanazije napuštenih pasa ukoliko u roku od 15 dana boravka u azilu ne budu udomljeni u javnosti se pokrenula rasprava o ovom prijedlogu, koja je po intenzitetu i suprotstavljenim mišljenjima prevazišla mnoga druga ključna pitanja s kojima se susreću građani BiH.

U Sarajevu danas protesti protiv eutanazije napuštenih pasa

Problem pasa na ulicama svakako jeste ozbiljan, ali suštinu problema prije svega treba posmatrati kroz neprovođenje Zakona koji je iniciran još 2007. godine, a usvojen u parlmentu BiH 2009. godine.

Dok se na sve strane putem medija i društvenih mreža vodi pravi rat među grupama i organizacijama za i protiv eutanazije, nažalost, najmanje se čuje i uvažava glas struke.

Tim povodom dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Nihad Fejzić, u razgovoru za Agenciju Fena, apelira da se problem riješi, zagovarajući između ostalog i provođenje eutanazije agresivnih životinja, njihovo sklanjanje s ulica i dosljednu registraciju (čipovanje) svih pasa u BiH, tj. vlasničku odgovornost da bi se prevenirali i spriječili daljnji uzroci ovog teškog problema.

Fejzić je rekao da se procjenjuje da u Sarajevu ima od 10.000 do 13.000 napuštenih pasa, mada je i taj broj upitan.

Rok od 15 dana je prekratak

Otežavajuće okolnosti za rješavanje problema dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu prof. Nihad Fejzić vidi i u činjenici da o ovom pitanju svako ima svoje mišljenje i dok se vodi rat mišljenja i stavova problem stoji.

Kad je riječ o roku od 15 dana koliko je predviđeno za boravak psa do udomljavanja ili eutanazije, Fejzić ga za naše uvjete smatra prekratkim.

"Prijedlog zakonskog regulisanja zaštite i dobrobiti životinja je sačinjen 2007. godine kao rezultat obaveza koju je preuzela BiH u ispunjenju EU standarda iz ove oblasti, a pitanje odnosa prema kućnim ljubimcima i napuštenim životinjama je samo jedna od tematika kojom se bavi ovaj zakon.

Zakon reguliše veliki set pitanja i uređuje odgovornost ljudi u zaštiti dobrobiti životinja u pogledu držanja, smještaja i ishrane, zaštite od mučenja, zaštite u vrijeme ubijanja ili klanja, stresa tokom transporta, upotrebu životinja u medicinskim ogledima, i niz drugih stvari koje u krajnjem imaju za cilj da na osnovu EU propisa, iskustava i naučnih spoznaja, regulišu pitanje odnosa ljudi prema životinjama, bez obzira na to u koje svrhe se te životinje koriste", pojašnjava Fejzić suštinu Zakona.

"Nažalost, implementacija evropskih zakona i preuzetih obaveza u BiH je izuzetno usporena, otežana, kompleksnost državne organizacije je dodatno otežava, i već je više puta dokumentovano da BiH svoje preuzete obaveze veoma slabo ispunjava, a u nekim slučajevima i nikako. Tako se i desilo da je i ovaj zakon "knjižen" kao ispunjenje forme, a da u suštini njegova primjena je bila gotovo nikakva", naglašava Fejzić.

Kako ističe Nihad Fejzić, s obzirom na to da će pitanje zaštite i dobrobiti životinja biti u budućnosti i predmet EU inspekcija za hranu i veterinarstvo, nalaz te inspekcije će potvrditi veoma slabu implementaciju zakona, a konsekvence takvih negativnih ocjena su uobičajeno praćene daljom izolacijom i odmicanjem BiH od pridruživanja EU.

"Posljedice takvog stanja su već dobro vidljive u ekonomskoj sferi, izvozu životinjskih proizvoda na druga tržišta i stranim investicijama u bh. ekonomiju. Ovo je bitno naglasiti, s obzirom na to da se cjelokupna diskusija o izmjenama zakona svela na pitanja da li eutanazirati ili ne zdrave napuštene pse", kaže Fejzić.

Ratovi za i protiv eutanazije na društvenim mrežama

Fejzić naglašava da je tema eutanazije zaokupila ogromnu pažnju javnosti, nevladinih organizacija, medija, na kraju parlamentarne skupštine i političkih partija.

"Na društvenim mrežama se vode pravi ratovi o ovom pitanju i svi se osjećaju pozvanim da zauzimaju i argumentiraju svoje stavove. Naravno da pitanje odnosa prema napuštenim psima nije isključivo veterinarsko pitanje, nego je pitanje stanja cjelokupne društvene stvarnosti, uključujući i ekonomske, socijalne, etičke i humanizacijske norme koje bh. društvo želi da primjenjuje i razvija. Veterinarski fakultet Sarajevo je svoj stručni stav o ovom pitanju definisao još davno prije nego je došlo do kulminacije problema, a on je sadržan u viziji naše institucije: protivimo se ubijanju zdravih pasa i mačaka. Na kraju, mi svoje studente školujemo da liječe životinje i kao članica Evropske asocijacije veterinarskih fakulteta, preuzeli smo obavezu da promovišemo sprečavanje okrutnosti prema životinjama i njihovu dobrobit", istakao je.

Fejzić podsjeća da je eutanazija kao medicinski zahvat već sadržana u postojećem zakonu i može se primjenjivati u slučaju kad se životinja ne može izliječiti, kad bolesna životinja ugrožava zdravlje ljudi i kad je životinja opasna za okolinu.

"Nažalost, i ova odredba zakona je gotovo nikako provođena u proteklom periodu, što nas je sigurno i dovelo u situaciju da, pored socijaliziranih, i agresivne i bolesne životinje krstare ulicama bh. gradova i izazivaju opravdanu reakciju stanovništva i roditelja. Postojeći zakon je između ostalog i donesen da bi se spriječile sve vrste okrutnosti, pa tako i okrutnost životinja prema ljudima, ali je na kraju usljed njegovog neprovođenja došlo do toga da je problem danas daleko veći nego što je bio 2009. godine kada je zakon usvojen.

O ovakvim posljedicama smo kao stručna institucija upozoravali više puta, međutim, očigledno da je reakcija na naš glas izostala. Očekivati da će dodatak jedne alineje u postojeći zakon riješiti problem napuštenih životinja na ulicama naših gradova nije realno", smatra Nihad Fejzić.

Međutim, kako naglašava dekan Veterinarskog fakulteta kada se napuštene i/ili sterilizirane životinje vraćaju na ulice i kao takve postaju opasnost za zdravlje ljudi, tjeraju djecu iz gradskih parkova i na kraju napadaju ljude, onda se moraju razumjeti reakcije građana kojima strah od životinja ugrožava slobodu kretanja.

Fejzić zagovara udomljavanje pasa putem azila te postojanje higijenskog servisa u svakoj općini/kantonu za kupljenje pasa s ulica.

Često se postavlja i pitanje ko je meritoran ili pozvan da uime veterinarske struke daje mišljenja o zakonu, definiše stavove za i protiv izmjena zakona i nastupa u javnosti u debatama koje se danima vode u vezi s ovom temom.

Inicijalni predlagač Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja je Vijeće ministara BiH putem Ureda za veterinarstvo, koje je samostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Mijenjati svaki zakon koji nije proveden?

Temeljni Zakon koji reguliše veterinarsku djelatnost u BiH je Zakon o veterinarstvu BiH iz 2002. godine, kojim se reguliše i obaveza formiranja Državnog veterinarskog vijeća koji čine predstavnici svih relevantnih veterinarskih institucija i organizacija i Vijeća korisnika koji sačinjavaju predstavnici korisnika veterinarskih usluga. Upravo je nadležnost i obaveza Državnog veterinarskog vijeća da daje mišljenja na propise i strategije iz oblasti veterinarstva i djeluje kao savjetodavno i stručno tijelo u ovakvim situacijama, ističe.

Međutim, kako ističe dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu profesor Nihad Fejzić ovo vijeće nije nikad formirano, gotovo desetak godina nakon usvajanja zakona.

"Naravno da nisu donesene ni odredbe i propisi o stočnim grobljima i uslovima koje trebaju ispunjavati mjesta i objekti u koje će se odlagati eutanazirane životinje, što je također bila obaveza iz Zakona o veterinarstvu. Da li su i ove odredbe zakona neprovodive i hoćemo li onda sve takve odredbe iz zakona brisati, da bismo povećali provodivost zakona?", pita se Fejzić.