Mišljenje Evropske komisije o BiH podsjetnik je na našu sumornu stvarnost

Mišljenje Komisije Evropske unije o Aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Uniji je u javnosti predstavljeno kao izrazito pozitivnim. Ali, ovaj dokument zapravo je podsjetio na sumornu stvarnost u kojoj žive bosanskohercegovački građani.

Identificirani su višegodišnji izazovi, problemi i teškoće.

Hahn: Nastavak podrške za BiH na putu prema EU

Postoji niz kritika i zamjerki na politički, ustavni, pravni, izborni, administrativni, obrazovni, ekonomski i socijalni sistem Bosne i Hercegovine.

Komisija Evropske unije je u jučer predstavljenom izvještaju navela ono što zemlja treba učiniti kako bi postala članicom Unije.

'Sejdić-Finci', Mostar, LGBTIQ...

Podsjetili su na nužnost provođenja reformi u skladu s presudom 'Sejdić-Finci' kojima će se omogućiti da svaki građanin ima jednaka politička prava - da bira i da bude biran.

Politička i druga jednakost za Evropsku uniju znači da u Bosni i Hercegovini mora postojati odgovarajuća zaštita osoba s invaliditetom, djece, LGBTIQ populacije, romske populacije, izbjeglica, migranata i tražitelja azila.

Neprihvatljivo je postojanje "dvije škole pod jednim krovom".

U Bosni i Hercegovini mora postojati sloboda izražavanja, poruka je Evropske unije.

Zahtjevaju da u Mostaru budu održani lokalni izbori - građani ovog bosanskohercegovačkog grada su vlast birali prije 11 godina.

Naveli su da je potrebno napraviti promjene u sudstvu - učiniti ga nezavisnim, autonomnim, odgovornim i efikasnim.

Pravosuđe se mora mijenjati

Za Visoko sudsko i tužilačko vijeće su naglasili da ga je nužno revidirati s ciljem adekvatnog imenovanja, ocjenjivanja i disciplinskog procesuiranja osoba koje obnašaju pravosudne funkcije.

Kao potrebnim su okarakterisali usvajanje Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine da bi se spriječili sukobi nadležnosti i osigurala pravna sigurnost.

S obzirom na to da ne postoji vrhovni sud, mišljenja su da se treba formirati sudska institucija koja će konzistentno interpretirati zakone i harmonizirati predmete.

Korupcija je široko rasprostranjena, te je neposredno povezana s političarima, što utiče na život građana, istaknuli su dodavši da je to posljedica (ne)rada pravosuđa.

Pozvali su na usklađivanje i implementaciju zakona o sukobu interesa i "zviždača" - prijavitelja korupcije i drugih nezakonitih djela.

Republika Srpska mora ukinuti smrtnu kaznu - stav je Evropske unije.

Ponovili su da vlast Bosne i Hercegovine mora u potpunosti sarađivati s međunarodnim sudovima koji procesuiraju ratne zločine i da moraju poštovati njihove odluke dodavši:

"Revizionizam i poricanje genocida su proturječni evropskim vrijednostima."

Evropska unija ne odustaje od implementacije Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim se nalaže povratak stanovništva koje je tokom rata raseljeno.

U izvještaju je navedeno da taj broj stanovnika iznosi blizu stotinu hiljada.

Ekonomija raste, ali građani to moraju osjetiti

Nefunkcionalan politički, pravni i ustavni sistem se negativno odražava na ekonomiju Bosne i Hercegovine, zapazili su dodavši:

"Poslovno okruženje je loše, postoji strukturalna nezaposlenost, visoka je stopa nezaposlenoti mladih i ranjivih društvenih grupa."

Također su podsjetili da su mala novčana izdvajanja za naučna istraživanja i razvoj, te da je transportna i energetska infrastruktura nedovoljno razvijena.

Njihova je procjena da će ekonomski rast Bosne i Hercegovine naredne godine biti četiri posto, ali da to nije dovoljno odnosno da je i dalje nizak jer građani ne osjećaju poboljšanja.

"Iseljavanje mladih i radnosposobnih ljudi predstavlja veliki izazov", navedeno je.

Izvještaju možete pristupiti klikom na ovaj link.