BiH se otvara mogućnost pristupa značajnim sredstvima iz EU fondova

Govoreći o značaju konferencije, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK) Zdenko Ćosić kazao je kako je županija sudionik europskih integracija i da u tim procesima igra važnu ulogu.

Dodao je kako Vlada ZHK želi pitanje europskih fondova približiti poduzetnicima i svim građanima te ih upoznati s obvezama koje pred njima stoje u smislu reforme, edukacije i priprema za nadolazeće razdoblje.

"Već sada imamo odobrenih projekata za 2019. godinu u iznosu od oko dva milijuna eura i takav trend očekujemo i dalje zato što se posredstvom našeg Ureda za europske integracije intenzivno pripremamo za to",  kazao je Ćosić.

Dodao je kako je u protekle tri godine, kroz projekte prekogranične suradnje, na prostor ZHK-a povučeno oko 5 miliona eura.

"Moramo se upoznati s našim obvezama kako bismo ojačali svoje kapacitete, kako bismo educirali ljude, pripremili programe i onda spremni ušli kroz ta vrata koja će nam se, ja se nadam, otvoriti i šire nego do sada", kazao je Ćosić.

Govoreći o do sada ugovorenim projektima iz fondova EU-a, ravnatelj Ureda za europske integracije Vlade ZHK-a Ivan Jurilj kazao je u izjavi za novinare kako je riječ o projektima iz oblasti turizma, razvoja tehnološkog centra, podrške poljoprivrednim proizvođačima i drugo.

"Već na terenu postoje projekti koji se financiraju iz EU i mi želimo da ih u budućnosti bude još više. Ova konferencija nam je upravo važna da aktualiziramo to pitanje, tu temu i da je učinimo sveprisutnom iz razloga budućih fondova koji nam dolaze, da se počnemo pripremati danas za ono što nam dolazi za tri ili četiri godine", zaključio je Jurilj.

Kada su u pitanju instrumenti predpristupne pomoći koji stoje na raspolaganju BiH, šefica Sektora za koordinaciju pomoći Europske unije u Direkciji za EU integracije Zara Halilović kazala je kako BiH iz prve pozicije vrlo ograničenih sredstava za period 2014.-2017. sada ulazi u period potpunog korištenja IPA II fondova, što znači da BiH može tražiti pomoć za jako bitne sektore koji su prije bili zatvoreni, a to su okoliš, poljoprivreda, ruralni razvoj, transport i energija.

Inače, EU je najveći donator na zapadnom Balkanu. Za financijski period 2021. – 2027. predpristupni IPA program bit će uvećan za gotovo četvrtinu i na raspolaganju bi trebalo biti oko 15 milijardi eura.

Za tekući period koji se završava 2020. godine IPA program imao je na raspolaganju 11,7 milijardi eura za sve zemlje korisnice.