Analiza: Koliko su države Zapadnog Balkana daleko od EU kriterija

To su regije kojom su bjesnili ratovi devedesetih godina i koja još uvijek ima brojne teritorijalne sporove, piše utjecajni list The Financial Times.

Nova strategija EU, kako ističu, predviđa da će 2025. godine u EU ući Srbija i Crna Gora, koje su najbliže članstvu, ali i BiH, Albanija, Makedonija i Kosovo. List analizira šta će najsnažnijem ekonomskom bloku na svijetu donijeti ovo veliko proširenje, „najveće od 2004. godine kada je primljeno 10 bivših komunističkih država“. Kako navode, populacijski i ekonomski, šest država Balkana neće mnogo uvećati Uniju.

"Ali, sedam godina prije proširenja ima vremena da se jaz smanji. Bugarska i Rumunija su imale niži BDP kada su bile u ovoj poziciji nego što ih sada imaju primjerice, Srbija ili Makedonija", navodi FT.

U članku se ističe napredak država regije, koje hvataju korak sa evropskim prosjekom. Ukazuje se na snažne ekonomske veze regije i Europske unije.

"Oko 70 posto izvoza iz regije ide u Uniju. Ta proporcija raste posljednjih godina. Kompanije iz EU su na Zapadnom Balkanu od 2003. godine otvorile 240.000 radnih mjesta. To je gotovo 60 posto svih radnih mjesta koja su donijele strane investicije", navodi se u tekstu.

Buduće članice već, kako navodi autorica teksta Valentina Romei, dobijaju značajan novac od EU. Ove godine će to biti više od milijardu eura, uz devet milijardi koje su plasirane u proteklih deset godina. Kada su u pitanju uvjeti, Financial Times ističe da niti jedna država za sada nije spremna za članstvo, ali napredak postoji.

Najveća briga za Evropsku komisiju je jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Tražit će se i primjena tržišne ekonomije, gdje države čine korake naprijed. Problem bi mogle biti, kako ističe list, teritorijalne nesuglasice između država.