Žrtve u strahu, šta donosi Izborni zakon: Mogu li Plavšić, Kordić i Abdić u Predsjedništvo BiH!?

23
Radiosarajevo.ba
Žrtve u strahu, šta donosi Izborni zakon: Mogu li Plavšić, Kordić i Abdić u Predsjedništvo BiH!?
Foto: Radiosarajevo.ba / Biljana Plavšić, Dario Kordić i Fikret Abdić

Visoki predstavnik Christian Schmidt izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine s kraja marta 2024. zabranio je, uz ostalo, kandidiranje na izborima svima koji su osuđeni za ratne zločine, kao i obavljanje bilo koje dužnosti.  Time je, za razliku od domaćih političkih aktera, ispunio prošlogodišnje obećanje.

Veličanje zločinaca

U međuvremenu situacija na domaćoj političkoj sceni se mijenja. Podsjetimo, 17. aprila predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS i SNSD-a Milorad Dodik je u Istočnom Sarajevu održao kontroverzni sastanak s koalicionim partnerima na državnom nivou, odnosno predstavnicima Trojke, predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem, nakon kojeg je "većina aktera zaključila da Izborni zakon treba uputiti u parlamentarnu proceduru", i to, kako je prenijela agencija FENA, s "ciljem da se odblokira put BiH ka Evropskoj uniji odnosno izađe iz krize u koju su zapali nakon otvaranja pregovora sa EU". Usvajanjem ovog rješenja Schmidtov zakon bi se "stavio van snage".

Istovremeno, poslanici Narodne skupštine RS (NSRS) usvojili su u noći s četvrtka na petak takozvani "izborni zakon RS" kojim taj entitet prisvaja državne nadležnosti u oblasti izbora. Čelnici OSCE-a u međuvremenu su osudili odluke parlamenta RS na jednostranom prenosu nadležnosti sa države na entitet nivou sa ciljem, kako su naveli, "stvaranja paralelnog izbornog sistema unutar entiteta".

Šta bi se desilo da je nestanak struje duže trajao?

Šta bi se desilo da je nestanak struje duže trajao?

Dok se političari dogovaraju kako će "progurati" Izborni zakon kroz domaće institucije, a entitet RS nameće neustavna rješenja, vjerovatno stvarajući uvjete za nove ucjene, jedno značajno pitanje ostaje zasad bez dogovora – hoće li ratnim zločincima biti zabranjeno kandidiranje i obavljanje dužnosti?

Glas žrtava

S obzirom na činjenicu da vlasti bh. entiteta RS otvoreno negiraju genocid u Srebrenici i veličaju osuđenike za "zločin nad zločinima", što smo mogli vidjeti i jučer na mitingu u Banjoj Luci, ali i susrete čelnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) s osuđenim ratnim zločincima poput Darija Kordića ili Valentina Ćorića, takva mogućnost je kranje upitna.

Lidija Bradara, Dario Kordić i Dragan Čović
Foto: HDZ BiH: Lidija Bradara, Dario Kordić i Dragan Čović

Očito za mnoge ovdašnje političke čelnike ratni zločinci i nisu zločinci?!  

Ovo pitanje s toga brine i predstavnike udruženja žrtava. Ono, nažalost, zasad ostaje bez odgovora...

"Izmjene izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predstavnik su dio sveobuhvatnog paketa koje su zahtjelava udruženja žrtava, a to je zabrana negiranja genocida i drugih ratnih zločina, veličanja i glorifikacije ratnih zločinaca, uvođenja u krivičnu evidenciju presuđenih ratnih zločinaca od strane Haškog tribunala i, na kraju, zabrane kandidiranja i obavljanja bilo kakvih javnih funkcija od strane presuđenih ratnih zločinaca", govori za portal Radiosarajevo.ba predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida u BiH Murat Tahirović.

Prema njegovim riječima, ko god bude umanjivao ili na neki drugi način obesmislio odluke visokog predstavnika  -  mora biti svjestan sljedeće činjenice:

"Ukoliko se indirektno ukinu izmjene izbornog zakona i tako omogući kandidiranje presuđenim ratnim zločincima sudjelovanje na izborima, postoji realna mogućnost da Biljana Plavšić bude član Predsjedništva iz entiteta Rs, Dario Kordić iz hrvatskog naroda i iz Federacije BiH, te Fikret Abdić iz bošnjačkog naroda i iz Federacije BiH. Svako ko misli da ove osobe ne mogu pobijediti na izborima grdno se vara i dovodi BiH pred svršen čin", upozorio je Tahirović.

Kome se žuri?

Podsjetimo, lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je nakon sastanka u Istočnom Sarajevu da je rješenje da se do idućeg petka, 26. aprila u parlamentarnoj proceduri usvoji Izborni zakon BiH.

Dodik/ Karadžić
FOTO: Arhiv: Dodik/ Karadžić

"Prije par dana kolega Nikšić, Dodik i ja smo zaključili da se trebamo sastati i naći rješenje iz situacije koja je nastala. Čini se da rješenje je da do idućeg petka usvojimo u parlamentarnoj proceduri Izborni zakon BiH i time bi riješili glavninu problema koje imamo", kazao je Čović.

Osvrnuo se i na izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, te rekao da Vijeće ministara može izraditi potpuno novi izborni zakon kojim bi se Schmidtov stavio van snage. Nekima se očito žuri. U međuvremenu, jučer, 18. aprila, Čović je sa saradnicima razgovarao sa delegacijom SDP-a u Parlamentarnoj skupštini o funkcioniranju vlasti, poručivši da "otvorena pitanja treba žurno riješiti partnerskim kompromisom".

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić (Narod i Pravda) osvrnuo se jučer, također,  na izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, te rekao da "Vijeće ministara može izraditi potpuno novi izborni zakon kojim bi se Schmidtov stavio van snage". Međutim, on je izrazio skepsu "da u ovakvom političkom ambijentu to možemo uraditi za nekih sedam dana".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (23)

/ Povezano

/ Najnovije