Zoran Milanović negirao UZP i presude Haškog tribunala: "Nije lijepo slušati svaki drugi dan o tome"

Predsjednik Zoran Milanović rekao je u subotu, 6. jula u Tomislavgradu kako se iz Hrvatske "ne trabunja o hrvatskome svijetu" i podjeli Bosne i Hercegovine.

"Mi ne trabunjamo ni o kakvom o hrvatskom svijetu kojega se neko treba bojati. Ne trabunjamo o ruskom i srpskom svijetu, ne kolčimo, ne postavljamo međe i granice", rekao je Milanović.

On je sudjelovao na 32. godišnjici utemeljenja brigade kralja Tomislava HVO-a.

Trending

Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv pripadnika Vojske RS zbog višestrukog silovanja žene u Foči

"Bez Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća odbrane danas ne bi bilo slobodne BiH koju poštujemo, za kojom ne posežemo, ali u kojoj za Hrvate tražimo jednaka prava kakva su propisana u Daytonskom sporazumu koji se ne poštiva. Hrvati u BiH su zaslužili da se poštuju njihova prava", istaknuo je.

Ocijenio je da nije lijepo slušati o "nekom" Udruženom zločinačkom poduhvatu.

06.07.24. 09:40

Zoran Milanović i danas u posjeti BiH: Evo gdje dolazi i kojim povodom

"Nije lijepo slušati svaki drugi dan o nekom udruženom zločinačkom poduhvatu ili o tome da je hrvatska vojska bila okupatorska", dodao je predsjednik Milanović.

Podsjetimo, pretresno vijeće Haškog tribunala u presudi iz 2017. godine je konstatiralo da je sredinom januara 1993. počeo da postoji udruženi zločinački poduhvat (ili UZP) s ciljem da se stvori hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovo ujedinjenje hrvatskog naroda. Po mišljenju Pretresnog vijeća, ovaj UZP je kao zajednički zločinački cilj imao "dominaciju Hrvata u 'Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni' putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva".

Za članove UZP-a je utvrđeno da su stavili u pogon čitav sistem deportacije muslimanskog stanovništva iz tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Ovaj sistem se sastojao od širokog spektra zločina: raseljavanja i zatočenja civila, ubistava i uništavanja imovine tokom napada, zlostavljanja i razaranja imovine tokom operacija deložacije, zlostavljanja i vrlo teških uslova zatočavanja u zatočeničkim centrima HVO-a, korištenja zatočenika za fizički rad na linijama sukoba ili kao živog štita, te raseljavanja zatočenika i njihovih porodica na druge teritorije nakon što su bili pušteni iz zatočeništva.

Haški sud osudio je pravomoćno čelnike tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora. 

Izricanje presude je obilježio trenutak u kojem je ratni zločinac Slobodan Praljak popio otrov nakon što mu je izrečena kazna od 20 godina zatvora. Krivim su proglašeni i Jadranko Prlić (25 godina zatvora), Bruno Stojić (20 godina zatvora), Slobodan Praljak (20 godina zatvora), Milivoje Petković (20 godina zatvora), Valentin Ćorić (16 godina zatvora) i Berislav Pušić (10 godina zatvora).

Ovu presudu je donio međunarodni sud kojeg priznaju demokratske zemlje, uključujući Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Dakle, riječ je o pravosnažnoj sudskoj presudi, koju bi trebali poštivati svi, počevši od Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatske.