Zašto Vijeće ministara BiH ne reaguje na izjave glavnog tužioca Kajganića?

Postaje li BiH država u kojoj mafija kontroliše politička, ekonomska i finansijska dešavanja? Kako prosječan građanin može razumjeti upozorenja najmjerodavnije osobe zadužene za borbu protiv ove pošasti?

Zabrinjavajuća je činjenica da se aktuelne državne vlasti, nakon skoro 200 dana od formiranja Vijeća ministara BiH i nešto duže od uspostave Parlamentarne skupštine BiH, ne osjećaju pozvanim da reaguju na ozbiljne izjave i tvrdnje iznesene od prvog čovjeka Tužilaštva BiH, gospodina Kajganića. Podsjećanja radi, u februaru 2023. godine, glavni tužilac je izjavio da Tužilaštvo BiH ima problema s policijskim agencijama, jer su sve kontaminirane osobama koje su u vezi ili rade direktno za organizovane kriminalne grupe.

Centar za sigurnosne studije je i tada upozoravao nadležne da moraju ozbiljno shvatiti navedenu izjavu, posebno imajući u vidu interese građana, ali i zahtjeve EU, odnosno potrebu za ispunjavanjem 7. prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije vezanog za jačanje prevencije i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Trending

Džanan Musa i Real Madrid osigurali plasman u polufinale Eurolige

I tokom predstavljanja zvaničnog izvještaja o radu Tužilaštva BiH za 2023. godinu, glavni tužilac Kajganić je, također, konstatovao da je većina policijskih sigurnosnih agencija u BiH kontaminirana licima koja imaju veze s određenim kriminalnim grupama te je teško raditi s takvim kapacitetima. U cilju jačanja kapaciteta Tužilaštva BiH, naveo je da su tokom 2023. godine uspjeli dovesti iskusne policijske istražioce kako bi bili u stanju samostalno provesti istrage i pripremiti predmete.

Ovakve izjave, koje naglašavaju duboke probleme u policijskim sigurnosnim agencijama i potencijalnu infiltraciju od kriminalnih grupa, kod građana izazivaju opravdanu zabrinutost, jer su ove institucije ključne za očuvanje reda i sigurnosti u zemlji. Osim toga, indolentnost vlasti da adekvatno adresira ključne probleme u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala dodatno podriva povjerenje građana u njihovoj namjeri da rade na uspostavi vladavine prava kao fundamentalnog prioriteta ka dostizanju evropskih standarda i vrijednosti.

Građani od svojih predstavnika u vlasti, u najmanju ruku, očekuju da preduzmu konkretne korake kako bi se ove ozbiljne tvrdnje provjerile i javnost upoznala s realnim stanjem u policijskom sektoru i nastavilo s neophodnim reformama koje trebaju biti kontinuiran proces.

Da li će Vijeće ministara BiH posvetiti posebnu tematsku sjednicu ovoj problematici ili će Parlamentarna skupština BiH sprovesti parlamentarnu istragu ili saslušanje nadležnih rukovodilaca, manje je bitna stvar. Obaveze prema interesima građana i dostizanju evropskih standarda moraju biti trenutni prioritet vlasti koje u ovom segmentu trebaju iskazati odlučnost i hrabrost da se suoče s konkretnim i ozbiljnim prijetnjama i rizicima koje sa sobom nosi borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.