Zanimljiva opaska: Dodik - izvođač radova, dirigent Srbija, a kompozitor Moskva

"Rata u BiH neće biti" – poručuju domaći i međunarodni posjetioci Bosni i Hercegovini kada god imaju priliku za to.

Zar je rat nekada i bio opcija, pitaju građani BiH? Zna li Zapad nešto što mi ne znamo, pa skoro svakodnevno o mogućim sukobima u BiH slušamo iz domaćih i svjetskih medija.

Kako na stanje gledaju Velika Britanija, Njemačka, Amerika saznali smo iz razgovora sa Adijem Ćerimagićem, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adnanom Hadrovićem, bivšim bh. diplomatom i savjetnikom na Institutu za razvojni uticaj iz Washingtona i Nevenom Anđelićem, profesorom međunarodnih odnosa s adresom u Londonu.

Trending

Hajrić o američkim izborima: "Trumpova pobjeda značila bi veliku opasnost za sigurnost u regionu"

Ćerimagić je istakao da je od ljeta ove godine kada se počelo pričati o planovima političara u BiH, prije svega Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH da krene u provedbu plana stvaranja paralelnih institucija koje bi bile vanustavne i nelegitimne to sasvim sigurno upalilo alarme na Zapadu kada je riječ o BiH.

“I retorika koja se koristi u BiH, ali i u Srbiji posljednjih nekoliko godina podsjeća na onu iz 90-ih godina o nemogućnosti suživota, multietničkih država, o potrebi izmjena granica, potrebi nacionalnih homogenih država sve dodaje slici zabrinutosti i očekivanja neželjenih posljedica koje bi mogle doći. Tako da mislim da smo na ovu današnju tačku došli sa miksom generalnih evropskih kretanja, prije svega na istoku i jugu i povratka na neku političku agendu koju smo trebali ostaviti 90-ih godina u historiji”, mišljenja je Ćerimagić.

Hadrović smatra da takva vrsta narativa nije potekla iz svjetskih centara moći.

“Taj narativ je krenuo na mikroplanu u BiH i onim unilateralnim potezima koje vuče Milorad Dodik s ciljem otcjepljenja RS od BiH. Međutim sve to što se dešava treba staviti u globalni kontekst i utvrditi odakle ta politika ustvari dolazi i ko je izvršilac radova u BiH, odnosno, na Balkanu."

"Tu treba biti apsolutno precizan i reći da je Dodik izvršilac radova u BiH dok je naravno dirigent u Beogradu, a onaj koji piše kompoziciju je definitivno u Moskvi. Tako da bih ja to stavio u jedan potpuno globalni kontekst. S obzirom na to da ova situacija podsjeća na 1991. godinu, trebamo se sjetiti kada su se održavale Paljanske konferencije i unilateralni izlasci iz zajedničkih institucija, proglašavanje samostalnosti pojedinih institucija i sl.”, naglasio je.

Kako kaže, bez obzira na to što niko nije u poziciji reći da će rata biti ili neće, smatra da svi trebaju biti pripravni.

“Mislim da na to treba gledati vrlo ozbiljno jer je politička situacija i retorika oko nje vrlo zapaljiva. Nepredvidivost poteza Milorada Dodika koje će vuči u budućnosti može dovesti BiH u situaciju koja u krajnjoj liniji zbog slabih institucija može biti iskorištena od neke treće strane. Tako da apsolutno mislim da nema razloga za opuštenost”, istakao je Hadrović.

Anđelić je naveo da su trenutno dvije stvari bolje nego 90-ih, a jedna lošija.

“Na takav način se iz moje perspektive u Velikoj Britaniji posmatra na razvoj događaja u BiH. Sve je u kontekstu ranih 90-ih tako to i svijet gleda. BiH se ponovo vraća u naslove svjetskih medija, dugo je bilo zatišje i to govori da se nešto događa. Ako uporedimo sa situacijom iz ranih 90-ih, sjetimo se da su bile nestašice svega tada, da su ljudi u danu postajali milioneri, taksa i porezi se nisu plaćali, bespravno su se useljavali ljudi u stanove, lokalne vlasti su kuražile svoje sljedbenike da bespravno grade svoje kuće samo da bi brojevi bili veći."

"To je bila jedna propala država tada i vraćam se u stanje ranih 1991. i 1992. godina, oružje je bilo vrlo jeftino jer ga je bilo puno i sada kada uporedimo sa današnjom situacijom bitno je drugačije, koliko god kritički gledali država funkcioniše. Možda je to razlog i decentralizacije države, ali opskrba je prisutna uz poteškoće, oružja više nema, a bez njega nema ratovanja”, pojasnio je Anđelić.

Smatra da negativnu stranu predstavlja globalni geopolitički aspekt.

“Gdje imamo prestrojavanje između velikih sila, pitamo se i ko su velike sile, ambicije pokazuju brojne države. U Evropskoj uniji i članstvu u NATO-u je manje-više osigurano područje i sada imamo dijelove koji nisu u tim integracijskim područjima poput Zapadnog Balkana gdje je šest zemalja, ali jedan dio od njih je u NATO integracijama stoga ostaju samo Srbija, BiH i Kosovo (iako su na njemu NATO trupe prisutne bez obzira na priznavanje). Tu je taj dodir i nadmudrivanje globalnih geopolitičkih sila i zbog toga ti veliki igrači koriste dešavanja i razvoj situacije u BiH za neke svoje dobiti”, poručio je Anđelić.