Zakoni se interpretiraju kako kome odgovara i gdje odgovara

Glasanje predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika na jučer održanim izborima u Beogradu, otvorilo je pitanje, ne samo paradoksa u kojem najviši zvaničnici u našoj zemlji, među kojima i budući kandidat za člana Predsjedništva BiH, nose strane pasoše, te glasaju i učestvuju u predizbornim kampanjama tih zemalja, već i eventualnih zloupotreba. 

Piše: Faruk Vele

Dodik je u Beogradu novinarima koji su ga pitali od kada ima dvojno prebivalište pokazao svoj pasoš i rekao da pravo glasa u Srbiji koristi na osnovu dvojnog državljanstva, koje je dobio u skladu sa zakonom u Srbiji. Naglasio je da se godinama zalaže da svi građani u Republici Srpskoj imaju pravo i na državljanstvo Srbije.

"U Srbiji jedino koristim demokratsko pravo glasa, a pravo na socijalno, penziono i zdravstveno osiguranje koristim u Republici Srpskoj. Samo koristim pravo koje mi je dala Srbija, svima želim uspjeh", naveo je Dodik, prenijeli su srbijanski mediji.

Zanimljivo, Dodik je na izborima za predsjednika Srbije prošle godine glasao u zgradi Generalnog konzulata Srbije u Banjoj Luci. Glasanje na lokalnim izborima znači da čelnik RS-a ima prijavljeno prebivalište u glavnom gradu Srbije, a ne u entitetu na čijem je čelu!?

Možda priprema odstupnicu?

No, Dodik nije jedinstven u ovom slučaju. Slično pravo koristi i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji ima i državljanstvo Hrvatske, kao i ostali državni zvaničnici koji dolaze iz HDZ-a BiH. Ipak, Čović glasa u Mostaru.

Također, prije nekoliko godina se i bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbgović javio linkom na predizborni skup turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ali, za razliku od Dodika i Čovića, ne glasa na inozemnim izborima.

Postavljajući pitanje je li ovo neka zaje..., prva je Dodikovo glasanje prokomentirala srbijanska pjevačica Jelena Karleuša, poznata po sličnim istupima, dodavši da su "ljudi došli iz daleka".  

Analitičar i socijalni psiholog Srđan Puhalo kaže za Radiosarajevo.ba da tu nema mnogo filozofije, te da iza svega stoji izvanredna saradnja Dodika sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, gdje jedan drugog iskorištavaju zarad ostvarivanja političkih interesa.

"Tu principi ne igraju nikakvu ulogu, a zakoni se interpretiraju kako kome odgovara, a sve u cilju održanja na vlasti. Vučiću Dodik i RS trebaju zbog bildanja patriotizma, jer Kosovo ne smije da spominje. S druge strane Vučić Dodiku treba zbog podizanja sopstvene važnosti, kreiranja slike patriote i održavanja priče o nezavisnosti i mogućnošću ujedinjenja sa Srbijom", naveo je Puhalo.

Dvije lične karte

Međutim, sa političkog terena, lider Pokreta "Odgovor" i bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković vratio je slučaj "Beograđanina Dodika" na pravni teren.

"Milorad Dodik ima dvojno državljanstvo BiH i Srbije, ali mu isto ne dozvoljava da ima dvije lične karte - odnosno dva prijavljena prebivališta. Dakle, prema važećim zakonima ove dvije zemlje 'prijava prebivališta' se vezuje za mjesto gdje lice bira trajno da živi i sa tom adresom ima određenu pravno-relevantnu efektivnu vezu. Ukoliko ima dva prijavljena prebivališta, to mu omogućava različite malverzacije, od plaćanja poreza, kupovine nekretnina, dvostrukog zdravstvenog osiguranja. Sve to košta duplo i oštećuje obje zemlje", kazao je Duraković za Radiosarajevo.ba.

Naglašava da je "slučaj Beograđanina Dodika" alarm za uzbunu, te zahtijeva da Ministarstvo civilnih poslova BiH i Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije potpišu program saradnje kojim će se utvrditi ove zloupotrebe i pristupiti brisanju duplih prijava.

Prema njegovim riječima, takvih slučajeva u Srbije je na desetine hiljada.

"Dodik je samo 'javna ličnost' koju je neko kamerama dopratio do glasačkog mjesta. Isti problem ste imali na prošlim izborima u Hrvatskoj, pa tako glasači za Stolac dolaze iz Metkovića, a kada treba rušiti opoziciju u Metkoviću, onda glasači dolaze iz Stoca. Isto tako se kreće i uvoz/izvoz glasača preko Drine, te je riječ o organizovanoj mašineriji. Premda to pogoduje vladajućim strankama koje imaju logistiku za tu vrstu mobilizacije lažnih glasača, isto trajno šteti lokalnim zajednicama. Moramo zajedno krenuti u borbu protiv takve prakse" naveo je on.

Priču o zalaganju Dodika da svi Srbi i RS imaju pravo glasa u Srbiji, pa i priču o dvostrukom prebivalištu, međutim, Puhalo vidi ovako:

"E to je mač sa dvije oštrice, postavlja se pitanje da li sa dobijenjem državljanstva Srbije ljudi iz Republike Srpske imaju rezervni položaj i koliko će biti spremni da se bore (ne u ratu, nego danas) za dobrobit RS, kada im je lakše da odu. Pogotovo njihova djeca", dodao je.

Naši paradoksi

Predsjednik Foruma građana Tuzla i bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), poznati aktivista Vehid Šehić kaže da je mnogo toga paradoksalno u BiH, pa i posljednji slučaj sa Dodikovim glasanjem u prijestolnici Srbije. dodaje da je nelogično da prvi ljudi ove države glasaju u susjednim državama.

"To je više stvar zakonodavstva tih država koje su predvidjeli takvu mogućnost. Moramo biti iskreni, i mnogi građani hrvatske nacionalnosti glasaju na izborima u susjednoj Hrvatskoj. Imamo posebnu izboru jedinicu. Provode se ovdje i izbori. Sve je to u skladu sa zakonima susjednih država koji to dozvoljavaju. No, to je samo još jedan problem BiH. Moram podsjetiti na slučaj naše ambasadorice u Italiji Željane Zovko. Ona je podnijela ostavku na tu dužnost, jer je bila na listi za Evropski parlament ispred Hrvatske. Danas je ona hrvatska zastupnica u EP!? Postoje neke inicijative da se ubuduće može glasati samo tamo gdje si poreski obveznik, ali mislim da to u ovoj situaciji nikome ne odgovara. Još uvijek ćemo imati ovakvu situaciju", kazao je Šehić.

Dodaje kako ovakvi slučajev iznova postavljaju pitanje odnosa susjeda prema nama.

"Nije dovoljno samo deklarativno poštivati suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Potrebno je poštovati i neke druge stvari kad je u pitanju BiH. Naročito njezina samostalnost. Deklarativno poštuju suverenitet, a onda vidimo kolika je umiješanost Hrvatske, recimo, u vezi Izbornog zakona BiH. Nije to poštivanje BiH na razini na kojoj bi to trebalo biti", navodi Šehić.