Vijeće ministara: Evropska unija donirala 71.282.832 eura za razvoj BiH

Vijeće ministara BiH na današnjoj sjednici utvrdilo je Prijedlog osnova za zaključivanje Sporazuma o finansiranju Državnog programa aktivnosti za Bosnu i Hercegovinu za 2018. godinu. Ukupni procijenjeni troškovi iznose 72.185.445 eura, od čega je maksimalni doprinos Evropske unije 71.282.832 eura, a ostatak od 902.614 eura će biti osigurano iz budžeta institucija BiH. Programom se daje podrška ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom razvoju te političkim reformama i progresivnom usklađivanju ovih oblasti sa aquisom.

Također usvojen je i Nacrt programa javnih investicija za period 2020 – 2022. On sadrži podatke o ukupno 244 projekta u ukupnoj vrijednosti 3 milijarde i 761,19 miliona KM, od čega se 3,4 milijarde KM odnose na ulaganja u kapitalne projekte.

Između ostalog na današnjoj sjednici utvrđen je i Prijedlog osnova za vođenje pregovora za zaključivanje Sporazuma o međunarodnoj naučnoj i tehničkoj saradnji u oblasti fizike visokih energija između Bosne i Hercegovine i Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN). Na ovaj način omogućit će se univerzitetima i drugim naučnim institucijama u Bosni i Hercegovini pružanje podrške istraživačkim projektima CERN-a za koje naučni instituti i univerziteti iz BiH imaju posebnu stručnost, uključujući područje eksperimentalne i teorijske fizike, ubrzanja te detektora.

Vijeće ministara BiH usvojilo je dokument Ekonomski trendovi – izvještaj za 2018. godinu u kojem se navodi da je BiH u navedenom periodu ostvarila ekonomski rast viši od tri posto, što je na nivou rasta od prethodne godine.
Ekonomski rast ostvaren je zahvaljujući povećanju u okviru svih kategorija BDP-a, kaže se u dokumentu koji je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

Najznačajniji doprinos ostvaren je u segmentu privatne potrošnje, a pozitivan doprinos ekonomskom rastu ostvaren je u i domenu investicija u kojem je registrovan rast od 7,3 posto. S druge strane, prema preliminarnim podacima, došlo je do ujednačavanja stopa izvoza i uvoza te je doprinos vanjske trgovine u ekonomskom rastu bio znatno skromniji u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna neto plata u 2018. godini iznosila je 879 KM, uz nominalnu stopu rasta od 3,3% u odnosu na 2017. godinu. Prosječna penzija iznosila je 382 KM, s nominalnom stopom rasta od 5,9% u odnosu na prethodnu godinu.

Također prihvaćena je pomoć „Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit“ (GIZ) za Program jačanja institucija u BiH – faza III, vrijedan 3.750.000 eura. Provedbeni sporazum će omogućiti da odabrane javne institucije unaprijede primjenu principa javne uprave za transparentno, odgovorno, efektivno i efikasno pružanje javnih usluga, čime se doprinosi reformi javne uprave u Bosni i Hercegovini.

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o usvajanju Plana o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu. Dokument predstavlja smjernice politika tržišta rada i aktivnih mjera zapošljavanja koje su planirale nadležne institucije u oblasti zapošljavanja u 2019. godini, u cilju poboljšanja kvaliteta i povećanja konkurentnosti ponude na tržištu rada, podsticanja potražnje za radnom snagom.

Usvojen je i Izvještaj o stanju u oblasti sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu, koji je pripremila Agencija za sigurnost hrane BiH, te donijelo više zaključaka u cilju nastavka praćenja i jačanja kontrole u ovoj oblasti. Prema Izvještaju, ukupno je u prošloj godini obrađen 85.601 uzorak hrane, od čega je neodgovarajućih uzoraka bilo 4.007 ili 4,68 posto. Na mikrobiološke parametre ukupno je u 2018. godini ispitivano 66.035 uzoraka hrane, među kojima njih 794 ili 1,20 posto nije bilo u skladu sa važećim propisima, najviše iz kategorija meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači te iz šećera. U BiH je 2018. godine registrovano ukupno 820 slučajeva obolijevanja, gdje je hrana potvrđena kao uzrok/put prijenosa. Najčešći uzrok obolijevanja su bile Solmonellosis i Toxiinfection/ Intoxication alimentaris. U prošloj godini analizirano je 14.788 uzoraka vode za piće, pri čemu je utvrđeno da 3.108 uzoraka ili 21,02 posto nije bilo u skladu sa važećim propisima. Također je urađeno 10.795 laboratorijskih analiza vode za piće na mikrobiološke parametre, od čega 2.224 analize nisu bile u skladu sa važećim propisima u BiH. Najveći broj, i to 57,6 posto neodgovarajućih uzoraka vode za piće je bio iz individualnog vodosnabdijevanja (bunari, čatrnje, cisterne, pumpe), dok je procenat neodgovarajućih uzoraka iz javnih vodovoda iznosio 13.3 posto.