Upoznajte tim iza BH Meteo: Marko Bogdanić i Sanel Avdić o tajnama vremenskih prognoza

BHMeteo, popularna meteorološka stranica koja informiše građane Bosne i Hercegovine o vremenskim prilikama, započela je svoje putovanje 27. juna 2018. godine.

Portal Radiosarajevo.ba je imao priliku razgovarati sa osnivačima popularne Facebook stranice BHMeteo.ba, Markom Bogdanićem i Sanelom Avdićem. Ova stranica za mnoge je postala izvor broj jedan za vremenske prognoze i meteorološke informacije u Bosni i Hercegovini.

Njihova priča je inspirativna, a njihova posvećenost i stručnost su neupitni.

Trending

Zoran Vakula najavio promjenu vremena: Pogledajte šta stiže za vikend

Inspirisana stranicom "Severe Weather Europe", BH Meteo je prvobitno nosila naziv "Severe Weather West Balkan". Marko Bogdanić, osnivač stranice, udružio je snage sa Sanelom Avdićem, dugogodišnjim fanom i kolegom iz meteoroloških voda, što je dovelo do stvaranja jedinstvene platforme za sve ljubitelje meteorologije.

Radiosarajevo.ba: Kako ste započeli sa vođenjem Facebook stranice BH Meteo i šta vas je motivisalo da se bavite meteorologijom?

Marko i Sanel: Stranica BHMETEO.ba osnovana je 27. juna 2018. godine pod prvobitnim nazivom "Severe Weather West Balkan" po uzoru na tada popularnu stranicu "Severe Weather Europe" koja se ponajviše bazirala prognoziranjem i praćenjem oluja u Evropi. Stranicu je osnovao Marko Bogdanić, dok je drugi administrator Sanel Avdić već imao svoju meteorološku stranicu čiji je Marko bio dugogodišnji fan, odakle je prikupljao znanje i iskustva vođenja stranice. Malo po malo, putevi su nam se ukrstili kada obostranom idejom odlučujemo da "spojimo dvije stranice u jednu". Sanel prekida rad na svojoj dotadašnjoj stranici, prebacuje pratioce na zajedničku i započinjemo međusobnu saradnju koja uspješno traje do dan danas. Stranica je više puta mijenjala svoj naziv, preko prethodno navedenog, do "Vremenska prognoza za Zapadni Balkan", "Vremenska prognoza za BiH" do sadašnjeg "BHMETEO.ba". Na samim počecima, prognozama smo obuhvatali čitavu regiju, ali zbog obima posla i nezahvalnosti izrade takvih prognoza prebacujemo fokus samo na BiH, odakle i dolazimo. Zajednička ljubav i opsesija prema vremenskim prilikama i neprilikama zaslužna je za pokretanje ove inicijative. Meteorologija je jedna divna nauka, i svako ko dublje zađe u proučavanje ove nauke shvati njenu ljepotu i neistraženost.

Radiosarajevo.ba: Kako se pripremate za izradu prognoza vremena za Bosnu i Hercegovinu? Koje su ključne informacije i alati koje koristite u svakodnevnom radu?

Marko i Sanel: Za svaku "dobro" izrađenu vremensku prognozu potrebno je poznavati i adekvatno tumačiti sinoptičke karte. Gotovi, odnosno sirovi produkti numeričkih modela služe samo kao dobra smjernica, ali glavnu ulogu za izradu "dobre" prognoze daju intiucija i iskustvo iz ranijih situacija. Ipak klima se mijenja, sve su učestalije vremenske prilike s kojima se nismo tako često susretali u prošlosti. Zbog toga prognoziranje vremena postaje sve nezahvalnije i teže, uprkos svim inovacijama moderne tehnologije.

Radiosarajevo.ba: Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete prilikom predviđanja vremenskih prilika u našoj regiji? Kako se nosite s nepredvidivim situacijama poput iznenadnih promjena vremena?

Marko i Sanel: Prognoziranje bilo kakvog oblika vremena izvan okvira od 7 dana predstavlja rizik i izazov. Ipak u uslovima stabilne atmosfere, prognoziranje vremena na duže staze nešto je pouzdanije u odnosu na nestabilno vrijeme. Prilikom nestabilnih vremenskih prilika, naročito u toplom dijelu godine kada većinu padavina čine pljuskovi (konvektivni - lokalno procesi) teško je dati posve pouzdanu prognozu. Treba naglasiti da prognoza nije dijagnoza i da su određena odstupanja realnog stanja od onog prognoziranog sasvim normalna

Radiosarajevo.ba: Kako vidite budućnost meteoroloških usluga u Bosni i Hercegovini? Kakve promjene očekujete u tehnologiji ili pristupu u predviđanju vremena u narednim godinama?

Marko i Sanel: Razvojem i ekspanzijom društvenih mreža, meteorološke usluge su se povećavale. Dostupnost podataka i ažurnih informacija u realnom vremenu je veća u odnosu na ranija vremena. Manje više svi mi danas imamo pametne telefone s kojima bez problema fotografišemo ili snimamo razne meteorološke pojave. Zatim se iste objavljivanjem na društvene mreže šire i lakše dopiru do ostalih korisnika. Jednim dijelom i amaterske meteorološke stranice poput naše doprinjele su promociji meteorologije i približavanje iste laicima. Naravno, s razvojem društvenih mreža, povećao se i broj onih, koji iskorištavaju meteorologiju u svrhu izazivanja opšte panike i straha neosnovanim upozorenjima na kontu lične samopromocije. Zbog toga treba biti oprezan kome pridavati povjerenje. Treba napraviti jasnu granicu između zvanične meteorologije čiji su predstavnici obrazovani i školovani meteorolozi, od amaterske meteorologije.

Tehnologija se nezauszavljivom brzinom razvija i gotovo svakodnevno imamo barem manje pomake na polju meteorologije. Daljim ulaganjem i razvojem superračunara koji generišu numeričke modele dovest će nas do toga da prognoze vremenom budu sve pouzdanije i na one duže staze. Ipak pitanje je da li ćemo ikada prirodu ukrotiti, uvijek će ona biti nekoliko koraka ispred nas. Zbog toga će vremenska prognoza idalje ostati samo prognoza.

Radiosarajevo.ba: Koje su najzanimljivije ili najneobičnije meteorološke pojave koje ste do sada dokumentirali ili analizirali u Bosni i Hercegovini?

Marko i Sanel: Naša stranica relativno je mlada, sa radom smo započeli ne tako davne 2018. godine. Tako da se do sada nismo mogli susresti sa većim brojem ekstrema kao druge kolege čije je iskustvo neuporedivo veće. Zadnjih godina pažnju privlače sve učestalije superćelijske oluje čiju snagu i razornost najbolje znaju oni koji su ih iskusili. Tu je i porast temperatura vazduha uz česte ekstreme u pogledu obaranja pojedinih toplotnih rekorda od kako se vrše meteorološka mjerenja. U narednim godinama ekstrema bi moglo biti još više, a na nama je da ih adekvatno ispratimo i dokumentujemo.

Radiosarajevo.ba: Šta možemo očekivati od vremena ovog ljeta? Da li će biti više ekstremnih vremenskih događaja, poput toplinskih valova ili oluja?

Marko i Sanel: Već sada, dosadašnji dio ljeta opravdao je epitet "najopasnijeg" dijela godine u trenutnoj klimi. Serija superćelijskih oluja u junu, i jedna početkom jula odnijela je nažalost nekoliko života u regionu. Pored oluja, zabilježeno je i nekoliko toplotnih talasa, koji barem do sada nisu trajali dugo, ali u kombinaciji sa naglim padovima i porastima temperatura negativno utiču na zdravlje ljudi i eko sistema. U nastavku ljeta za očekivati je sličan razvoj događaja. U nastavku jula, u periodu iza vikenda slijedi dugotrajni period iznadprosječno visokih temperatura uz povratak pravog ljeta. S visokim temperaturama raste i rizik od pojave jačih nevremena, kada se za to stvore adekvatni uslovi.

Radiosarajevo.ba: Kakva su vaša očekivanja za nadolazeće jeseni i zime? Da li postoje naznake da će biti ekstremnije od prethodnih sezona?

Marko i Sanel: Nadolazeće jeseni i zime, barem po trenutnom trendu klime neće se previše razlikovati od jeseni i zima ranijih godina. Uglavnom bi bivale toplije od prosjeka uz deficit snježnih padavina. Ipak zbog sve toplijih mora, prvenstveno Sredozemlja za očekivati je sve češće ekstreme u pogledu naglih poplavnih epizoda uz ekstremne količine kiše u kratko vrijeme, ali shodno tome i duže epizode sušnijeg vremena nakon takvih manifestacija. Tipični obrisi mediteranske klime koju krasi većinom sušno vrijeme koje naglo prekidaju ekstremni padavinski totali i poplave u kratkom vremenskom periodu. Naravno, statistički gledano, "uletice" tu i poneka hladnija zima uz više snijega, ali bi se to svelo na izuzetke. Tako je već i postalo.

Njihovu stranicu možete zapratiti na linku OVDJE.