Ugljanin: Zbog Srebrenice ne priznajemo Vučića

Lider Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) dr. Sulejman Ugljanin u fokusu je pažnje javnosti regiona nakon što se usprotivio Beogradu i uputio poziv  kosovskom šefu diplomacije Bedxetu Pacoliju da posjeti Novi Pazar, što je izazvao burne reakcije na srbijanskoj političkoj sceni.

Razgovarao: Faruk Vele

Tamošnja vlada i službeno je zaustavila Pacolijev dolazak na teritorij Srbije u svojstvu zvaničnika vlasti u Prištini.

Ugljanin je početkom sedmice uzvratio nazivajući predsjednika Aleksandra Vučića i ostale visoke zvaničnike "privremenima". Posljednji događaji i, kako kaže Ugljanin, prijetnje iz Beorgada, otvorile su pitanje statusa Sandžaka, Bošnjaka, Albanaca na jugu Srbije. Čelnik BNV-a vjeruje da gledamo posljednji čin jugoslovenske krize.

Neprijateljski prema Bošnjacima

No, razgovor smo počeli skandaloznim istupom Vjerice Radete, zastupnice Srpske radikalne stranke (SRS) u Skupštini Srbije i potpredsjednice stranke zločinca Vojislava Šešelja.

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate moralno dno Skupštine Srbije i sramne opaske Vjerice Radete u povodu smrti rahmetli Hatidže Mehmedović, majke Srebrenice? Kakve su to poruke Srbije prema Bosni?

"Tu se ništa nije promijenilo kod vladajuće garniture i njihovih saveznika, bilo u Skupštini Srbije i tzv. Republici Srpskoj. Ali ima jedna stvar. Tu potpunu odgovornost snosi međunarodna zajednica. Badinterova komisija u novembru 1991. godine kazala da neće priznavati teritorijalna osvajanja silom i etničkim čišćenjem. Da će svim jugoslovenskim republikama garantovati cjelovitost, nepovredivost, a manjinama izvan tih granica specijalni status, kao zaštitni mehanizam za političku egzistenciju. I šta?!

Srbija je proglašena krivom za genocid u Srebrenici (kršenje Konvencije o genocidu i nesprječavanje genocida u Srebrenici, op.a.). Donesene su broje rezolucije. Kasnije je Srbija proglašena krivom i za zločine u Kukurovićima, općina Priboj, gdje je Užički korpus granatirao bošnjačkog selo i pobio ljude. Za sve zločine koje je počinio Miloševićev režim i njegovi nasljednici, niko, praktično, nije odgovarao. Šta znače te rezolucije EU, koga obavezuju? Da li je to laža ili prevara? Ako se presude Tribunala i brojne rezolucije ne primijene na terenu, ponovit će se zločini".

Radiosarajevo.ba: Hoćete li u ime BNV tražiti izvinjenje od Skupštine Srbije?

"Evropska unija treba da u procesu rješavanja evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana riješi problem jugoslavenske krize. Da obezbijede stabilne mehanizme za opstanak Bošnjaka i u BiH i na Sandžaku. Tek kada se obezbijede stabilni mehanizmi da se ne mogu ponoviti zločini, tek onda može neko, ako hoće, da izjavi izvinjenje. Bez toga, sve to je obična sapunica".

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate žestoke reakcije Vlade Srbije i institucija iz Beograda na Vaš poziv kosovskom šefu diplomacije Bedxetu Pacoliju. Tvrde da ste izašli iz okvira BNV-a?

"Bošnjačko nacionalno vijeće je pozvalo gospodina Pacolija sa kojim se srpska strana godinama sastaje i nešto razgovara. Čovjeka za kojeg oni tvrde da nema nijednu mrlju u političkoj karijeri, poslovnom i privatnom životu. Naš upućeni poziv i usaglašeni program posjete su bili javni i u okvirima Statuta, zakona i nadležnosti BNV-a. Ove reakcije i način plasiranja informacija preko medija, predstavljaju objektivnu opasnost, prvenstveno zbog izrečenih prijetnji od strane predsjednice Vlade Srbije Ane Brnabić i srpskog ministra odbrane Aleksandra Vulina. Suvišno je bilo šta drugo komentarišem".

Radiosarajevo.ba: Vi ste kazali da su predsjednik Srbije Aleksanar Vučić i drugi srbijanski dužnosnici privremeni. Zašto?

"Prvenstveno moramo da vidimo, a to zna čitava javnost, da oni koji su danas na vlasti zloupotrebljavaju državna i državnička ovlaštenja Srbije i stavljaju svim državnim organima srpski predznak. Tako je srpski predsjednik, srpski premijer, srpski ministri i pored toga, nametnuli su svim građanima srpske nacionalne simbole, i grb i zastavu i himnu. S druge strane, mi kao Bošnjaci, zašto mi ne priznajemo te ljude kao svoje predsjednike i predstavnike.

Zato što je Srbija proglašena krivom za genocid, odnosno zločine nad Bošnjacima u Srebrenici, ali i zločin granatiranja bošnjačkog sela Kukurovićima kod Proboja. Također, zbog toga jer je današnji predsjednik Srbije 90-tih bio inspirator zločina i genocida u Srebrenici svojom izjavom od 20. jula 1995. da će ubijati 100 Bošnjaka za jednog Srbina. U najnovijem slučaju, predsjednica vlade, i ministar odbrane izađu i prijete jednoj manji najopasnijim prijetnjama. Ono što smo vidjeli preko TV-a, način na koji su oni to izrekli, odnosno slika Vulina u uniformi – pitajte ljude koji se bave odnosima s javnošću, bezbjdnošću i vojnom diplomatijom – to je najopasnija prijetnja koju smo vidjeli od onog dana kada su pohapsili i povezali UN-ove vojnike za bandere u BiH. To je ravno tome.

Prema tome, takav neprijateljski odnos prema Bošnjacima, prema Albancima, dezinformacije koje šire protiv Bošnjaka i uznemiravaju javnost i vrše homogenizaciju svog ekstremnog nacionalističkog biračkog tijela protiv Bošnjaka – to je opasno.

Oni ne zaslužuju i nikako ne mogu biti predstavnici svih građana. Oni zloupotrebljavaju volju srpskog naroda i pokušavaju da nametnu svoju volju Bošnjacima, Albancima i svim drugim manjinama. Oni se odnose maćehinski prema nama i izgubili su pravo da vrše vlast nad drugima. Mi ne sporimo pravo srpskom narodu što je te ljude birao, to je njihova volja. Ali nemaju pravo da nameću manjinama ljude koji su i posljednjim zakonima pokušali da umanje potpuno stečena prava manjinama".

Radiosarajevo.ba: Da li uprkos zabranama Beograda može doći do Pacolijeve posjete?

"Dobro bi bilo da građanima Sandžaka, Preševske doline, cijele Srbije, pružimo mogućnost da čujemo Pacolijovu viziju procesa regionalne stabilnosti i saradnje na Zapadnom Bakanu. Da čujemo jednostavno i drugu stranu o pregovorima i suštini pregovora između Kosova i Srbije. Jer se to reflektuje na ove prostore, od toga nam zavisi budućnost, a mi ništa o tome ne znamo. Mi godinama samo slušamo jedan kanal, jedne te iste spikere i stavove. Doći će vrijeme za to (za posjetu Pacolija). Interes je to svih ljudi koji žive na teritoriji Balkana, a posebno onih koji žive u Srbiji i nisu imali prilike da čuju drugu stranu".

Naša prava

Radiosarajevo.ba: Podržali ste deklaraciju Albanca iz Preševa. Što je bila Vaša ideja?

"Naš status nije riješen. Neprijateljski odnos državnih organa države Srbije prema Bošnjacima i Albancima potvrđuje se iz dana u dan. I neprijateljski i maćehinski odnos. Prema tome, to je bio razlog  da mi u aprilu 2018.  godine sklopimo memorandum o saradnji. Na osnovu tog memoranduma, imat ćemo  prvi naš nastup. Podnijet ćemo ustavnu žalbu na zakone koji su manjinske zakone koji umanjuju ranije stečena prava manjinama u Republici Srbiji. Na taj način da zaštitimo svoja prava. Sve manjine su uglavnom registrovane u Vojvodini i solidno koriste srednji novo vlasti i ostvaruju višestruko više prava. Ni Bošnjaci, ni Albanci ne mogu ostvariti prava onako kako bi trebalo".

Radiosarajevo.ba: Da li ćete obnoviti zahtjev za autonomiju Sandžaka? U novembru prošle godine ste tražili da se raspišu i izbori za teritorijalnu autonomiju Sandžaka, pozivajući se na referendum 1991. godine. U kojem pravcu će ta priča ići?

"Problemi u Srbiji postoje zbog jedne potpune neusaglašenosti Ustava Srbije sa stanjem na terenu. Neminovan je novi Ustav Srbije koji će se uskladiti sa stanjem na terenu. U tom smislu, naš stav je bio i ostaje. Ne samo BNV, već svih političkih stranaka, svih nevladinih organizacija sa sandžačkim predznakom... Svi su jedinstveni u tome da su se građani Sandžaka na referendumu 1991. godine izjasnili za potpunu političku i teritorijalnu autonomiju Sandžaka, sa pravom priključenja jednoj od suverenih republika.

Na mirovnoj konferenciji za bivšu Jugoslaviju u Hagu, zauzet je stav da manjine koje ostanu izvan granica matičnih jugoslavenskih republika, trebaju dobiti specijalni status u toj susjednoj državi, po zaštitom UN-a.  U tom smislu ne samo da očekujemo, već ćemo se boriti svim silama, i mi koji živimo u Sandžaku i oni koji s protjerani od strane Miloševićevog režima i žive po evropskim zemljama i Americi, da u procesu evropskih integracija Zapadnog Balkana dobijemo reformu političkog sistema Srbije, ustavne promjene, na način da Sandžak dobije svoj status u skladu sa slobodno izraženom voljom. I da Bošnjaci Sandžaka riješe svoj ustavno-pravni status kao konstitutivan narod u Srbiji. Pitanje Sandžaka je, dakle, neriješeno!".

Radiosarajevo.ba: Šta bi, po Vama, bilo to rješenje?

"Ono što je u Hagu dobijeno kao specijalni status, odnosno uzmimo jedan model odnosa između Finske i Švedske. Dakle, položaj koji imaju Šveđani u Finskoj da imamo i mi. Jedan okvir koji bi omogućio politički egzistenciju Bošnjaka u državi koja proglašena krivom za zločine genocida u Srebrenici i po cijeloj Bosni, a zločine u Kukurovićima kod Priboja. Jer, Srbija je i dalje tolerantna prema svim zločinima nad Bošnjacima od strane srpskih snaga u ovih zadnjih 28 godina".

Radiosarajevo.ba: Očekujete li reakciju BiH i Turske nakon posljednjih događaja?

"Mi u ovom trenutku moramo biti objektivni, staloženi i smireni. Jedino od koga mi očekujemo realno pomoć i podršku jeste od Evropske unije, da u procesu evropskih i evroatlanskih integracija Srbija riješi i status Sandžaka i Bošnjaka. To što će Bosna i Turska da se izjasne, to danas niko ne sluša. Evropa ima mehanizme da kaže državnim organima Srbije, u skladu sa tim akcionim planom za manjine, čija vizija je neophodna, u skladu sa poglavljima 23. i 24., dakle, da uslovi Srbiju da se ova pitanja vezano za odluke međunarodnih sudova primijene na terenu, da to ima rezultata. Jer, onaj ko nije kažnjen za zločine, ponovit će ih".

Radiosarajevo.ba: Postoji li strah od represivnih reakcija Beograda zbog ovakvih Vaših stavova?

"Bošnjaci koji su se plašili prijetnji, koji su tražili jednostavno izlaz iz ove teške situacije, oni su otišli. Našli su utočište u Evropi. Oni koji su ostali na Sandžaku, ovdje, spremni su da se bore za svoja prava. To su ljudi koji su svjesni svojih prava i koji su na izborima izabrali svoje legitimne predstavnike u BNV. BNV je birano po istim zakonima i istim uslovima kao predsjednik Srbije, poslanici u Skupštini, te odbornici u lokalnim Skupštinama. Poštujemo Vučića, Brnabić, Vulina kao predstavnike srpskog naroda, ali i oni moraju da uvažavaju predstavnike Bošnjaka u BNV kao predstavnike bošnjačkog naroda. Ne mogu oni da se ponašaju drsko, neprijateljski, robovlasnički prema Bošnjacima. To je neprihvatljivo!".

Nova zla

Radiosarajevo.ba: Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvzidić rekao je nedavno da respektira Srbiju, ali da voli Sandžak. Referirajući se, očito, na opaske Vučića koji često veli da respektira BiH, ali da voli RS. Kako vidite politiku Srbije prema BiH? Demokratski intelektualci u Srbiji smatraju da BiH za Srbiju nije završena stvar.

"Ako pričamo kao normalni ljudi kojima je potreban mir, sloboda, da se druže, rade... mi moramo da očekujemo, da tražimo rješenje u okvirima međunarodne zajednice koja je rekla da neće priznavati teritorijalna osvajanja silom i etničkim čišćenjem. Priznanje RS i postojanje RS uopšte je prijetnja da preko noći očiste ili Vojvodinu ili Sandžak, Preševsku dolinu itd. Oni nisu kažnjeni! Oni su dobili trofeje za zločin genocida. Sklopili specijalne veze sa RS-om 1998. godine i proglašavaju to ranim plijenom. Isto što Bošnjačku mahalu sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice proglašavaju svojim ratnim plijenom, a popalili su sve naše kuće, uključujući i moju. Dok Evropa i Amerika to ne kazne, ovdje će se javljati nova zla!

Radiosarajevo.ba: A odnos Beograda prema Bosni?

"Srpske obavještajne službe su u Bosni napravili jednu takvu klimu, napravili su haos među legitimnim i legalnim predstavnicima u BiH, da se oni bave samim sobom. Problem je što ovaj srpski režim, oni su nas jednostavno zavadili sa čitavim svijetom, zavadili među sobom, ostavili krvave tragove od Slovenije, Hrvatske preko Bosne, Sandžaka i Kosova, i osiromašili nas. Sva zla su napravili i onda kažu nećemo da se vraćao u prošlost. Ne, ne, hoćemo da se vraćamo u prošlost da bi riješili stvari. Vučić je gradio klimu za genocid u Srebrenici sa svojim izjavama i njemu se ne vraća u prošlost. Djetonskim sporazumom je zaustavljena velikosrpska agresija na BiH, ali nije riješena jugoslovenska kriza".

Radiosarajevo.ba: Na koncu, da li sve ovo što se dešava u posljednje vrijeme u vezi sa Sandžakom, Kosovom i jugom Srbije, može da ima refleksije na Balkan?

"Svakako da može. Zakuhavanje je Milošević i počeo na Kosovu. A ratne operacije sa ubistvom u Sarajevu. Pravio je požare od Slovenije, Hrvatske, preko Bosne do Kosova, na  cjelom prostoru Jugoslavije. Pitanje Kosova je riješeno. O tome nema više priče. Nadam se i očekujem da će se u procesu evropskih i evroatlanskih integracija na političkoj sceni Srbije javiti jedna normalna, tolerantna i demokratski orijentisana politička opcije, slobodna, oslobođena od nacionalističke prošlosti, sposobna da riješi pitanje Vojvodine, Sandžaka, Preševske doline i donošenja novog Ustava, uz reformu političkog sistema".