U utorak pred Evropskim parlamentom i članovi Predsjedništva BiH

Sigurnosni, te politički izazovi, izmjene izbornog zakona Bosne i Hercegovine samo su neke od tema o kojima raspravlja Vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta na dvodnevnom zasjedanju, koje je počelo u ponedjeljak. Za utorak je najavaljeno obraćanje članova Predsjedništva BiH.

Šef odbora Evropskog parlamenta David McAllister pozvao je Evropsku uniju da sa zemljama Zapadnog Balkana pronađe rješenja za probleme koji ometaju reformske procese, posebno provedbu 14 ključnih prioriteta u Bosni i Hercegovini koji osiguravaju implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ponovio je i činjenicu da ova misija i dalje igra ključnu ulogu za sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine. Na sjednici odbora čut će se i mišljenja bh. zvaničnika o budućnosti Bosne i Hercegovine na evropskom putu.

Trending

Obavljen žrijeb četvrtfinala Lige nacija: Hrvatska protiv Francuske

"Da se približi parlamentarcima šta je Predsjedništvo, Dom naroda, da vidimo šta je sa izmjenama izbornog zakona, gdje se stalo, pošto je to ključno za BiH", kaže potpredsjednica Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta Željana Zovko, piše BHRT.

"Situacija u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća, u vrijeme kada se Evropa i svijet u cjelini suočavaju s najvećim izazovom globalnog mira i sigurnosti nakon završetka Drugog svjetskog rata. Implementacija Dejtonskog sporazuma je veoma važna", napisao je McAllister.

Raspravi u Briselu će prisutvovati članovi Predsjedništva BiH. Član Predsjedništva Milorad Dodik poručio je da od sastanka sa članovima Odbora Evropskog parlamenta očekuje demokratsku i civilizovanu raspravu.

Sastanku će prisustvovati i predsjedavajući Doma naroda PSBiH Dragan Čović koji nije uvjeren da, kako je rekao, postoji zajednički stav svih bh. parlamentaraca oko evropskog puta te naglašava da bi za evropski put BiH prije svega trebalo riješiti pitanje izbornog zakona. Izrazio je optimizam da će međusobni sastanci vrlo brzo biti i nastavljeni.

"Nažalost, mi često znamo reći da želimo taj evropski put, a kada nam se kaže da ga trebamo realizovati i usvojiti tri ili četiri zakona, onda to baš i nismo htjeli uraditi. Za naš evropski put trebalo je riješiti pitanje Izbornog zakona ima već dvije godine i da ne nabrajam dalje u vezi sa onim okvirom u vezi 14 uslova koje su pred nas postavili", rekao je predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Čović.

Evropska unija mora pokazati jači i ozbiljniji angažman prema zemljama Zapadnog Balkana, posebno prema Bosni i Hercegovini, poručuju iz Insituta za bliskoistočne i balkanske studije, te naglašavaju da su dešavanja u Ukrajini još jedna opomena da se politika Evropske unije mora promijeniti.

"Događaji koji su vezani za ukrajinsku krizu su posljednja opomena čelnicima EU da načine korake prema Zapadnom Balkanu, jer bojim se, zbog dosadašnjih odosa Evropske unije i njenog djelovanja prema BiH, područje Zapadnog Balkana može promijeniti geopolitičku rotaciju pojedine države, u svakom slučaju EU treba da se bori za Zapadni Balkan i da on treba biti njena sfera", kaže direktor Instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović.