Korupcija i pronevjere: Omogućiti i revizorima podnošenje krivične prijave

Smatraju ovo u Okružnom tužilaštvu u Banjoj Luci i mišljenja su da revizori, kao vrhunski stručnjaci za finansije, prilikom analiza mogu vidjeti da li ima osnovane sumnje za podnošenje krivičnih prijava Tužilaštvu.

Zakon o krivičnom postupku RS-a, u članu 221, propisuje da su građani i institucije duži da prijave slučajeve kada vide ili otkriju da je učinjeno krivično djelo i da osiguraju dokaze, ako su im dostupni.

"Revizori svoje poslove obavljaju korektno i trebalo bi im izmjenom Zakona dati ovlašćenja, da mogu podnositi prekršajne i krivične prijave, ukoliko utvrde da postoji osnova sumnje da je neka osoba kršila propise u korišćenju državnih resursa i novca", smatraju u Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka.

U praksi bi to značilo brže i efikasnje otkrivanje i procesuiranje počinilaca krivičnih djela u javnom sektoru.

Trenutno u Zakonu o reviziji javnog sektora RS-a nije predviđeno da revizori, ukoliko otkriju propuste u poslovanju tj. korištenju javnih sredstava bilo da je riječ o resursima ili novcu, podnose krivičnu prijavu tužilaštvu, odnosno prekršajne prijave sudovima.

U zemljama u regionu, primjera radi, u Republici Srbiji i Crnoj Gori, njihov zakon nalaže da u reviziji javnog sektora revizori podnose prekršajne i krivične prijave.

Iz Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka u izvještaju o radu za 2016. godinu tvrde da su im predmeti korupcije bili apsolutni prioritet u radu, a tako će biti i tokom 2017.

U izvještajnom periodu ovo tužilaštvo je imalo u radu ukupno 266 predmeta koja se odnose na koruptivna krivična djela. Od pomenutog broja, riješene su ukupno 232 prijave i 79 istraga, tako da su na kraju godine ostale neriješene 34 prijave i 13 istraga za ova krivična djela.

U strukturi koruptivnih krivičnih djela najzastupljenija su krivična djela: zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, pronevjera, davanje mita, primanje mita, prevara u službi, zloupotreba ovlaštenja u privredi i druga.