Begić: Ponudit ćemo Vladi realna rješenja za uspostavu efikasne javne uprave

To je potvrdio u intervjuu za Fenu vršitelj dužnosti direktora Agencije Refik Begić, nakon što je Vlada u novembru prošle godine donijela zaključak o održavanju posebne tematske sjednice o stanju u javnoj upravi, kojim je zadužila Agenciju da pripremi stručnu analizu u ovoj oblasti.

"Očekujemo da će se ta sjednica o stanju u javnoj upravi održati u skorije vrijeme. U cilju informiranja o reformskim procesima javne uprave, pripremili smo analizu s posebnim naglaskom na trenutne izazove sa kojima se susrećemo u procesu pristupanja EU i prijedlogom mjera za postizanje veće harmoniziranosti u oblasti državne službe na svim nivoima vlasti u FBiH – navodi Begić.

Analiza je sačinjena u četiri tematske cjeline, koje se odnose na nadležnosti Agencije i postignute rezultate rada, posljedice po sistem državne službe koje su nastale nakon izvršene ocjene ustavnosti Zakona o državnoj službi u FBiH, sa akcentom na trenutnu fragmentiranost državne službe donošenjem kantonalnih zakona o državnoj službi.

Treći dio hronološki obrađuje proces reforme javne uprave u BiH, uzimajući u obzir prioritete iz Reformske agende, kao i obaveze Agencije koje proističu iz čina predaje aplikacije za punopravno članstvo u EU. Četvrti dio čine prijedlozi akata koji bliže definiraju dinamiku provedbe i obaveze svih organa vlasti kroz akcioni plan za naredni period.

Navedeni dokument, po njegovim riječima, Vladi daje jasnu sliku o stanju u državnoj službi i javnoj upravi i nudi realna rješenje za zagarantirano uspostavljenje efikasne i uspješne javne uprave, kadrovski i funkcionalno.

"Zapravo, imat ćemo državnu službu kakvu u Federaciji odnosno državi žele vidjeti naši građani i Evropska komisija. Što se prije budemo dali u ovaj posao, to ćemo prije postati članicom EU, što je strateški cilj svih relevantnih političkih opcija u našoj domovini", kaže Begić.

Uvjeren je da je Vladi ovaj dokument važna karika u provedbi reformi jer smatra da bilo koja reforma u pravcu EU integracija ne može bez efikasne državne službe. Zato su upolenici Agencije i eksperti u ovoj oblasti, pojašnjava, nastojali prikazati podatke o broju organa uprave (budžetski korisnici), kao i subjekata sa javnim ovlaštenjima (nebudžetski korisnici).

"Vršili smo analizu uporednih pokazatelja o broju uposlenih i troškovima koji se proizvedu u procesima vršenja usluga, zaključili smo i predložili optimizaciju javne uprave. Ta optimizacija odvijat će se u nekoliko koraka koji će pratiti novi zakonodavni okvir koji se odnosi na funkcionalno-organizacioni i službenički sistem u javnoj upravi", kazao je Begić.

Odgovarajući na pitanje u kojoj je fazi utvrđivanje optimalnog broja zaposlenih u organima svih nivoa vlasti kaže da je Vlada FBiH poduzela mjere za implementaciju ovog cilja.

Agencija sugerira da se jasnije definira obuhvat uposlenih, a i organa na koje se odnosi obaveza dostavljanja i ažuriranja podataka u registru o svim zaposlenicima, a ne samo za državne službenike.

"Naime, u proteklom periodu rađeno je na ažuriranju podataka, ali su podaci iz registra državnih službenika (RDS) nepotpuni, naročito sa premještanjem državnog službenika u organu, a iz razloga što se Agenciji ne dostavljaju pravovremeno infomacije u promjenama o statusu državnih službenika. Nastala situacija ukazuje da je RDS neophodno preurediti osmišljavanjem novog koncepta elektronske evidencije državnih službenika, te i svih ostalih zaposlenih u organima državne uprave", stava je Begić.

Takvo rješenje bit će, kako kaže, predloženo u novom zakonodavnom okviru o javnoj upravi Federacije BiH.

Budući da je neophodno postići suglasnost o konceptu za taj okvir Agencija je predložila potpisivanje sporazuma federalnih i kantonalnih vlasti u oblasti državne službe.

"Novi zakonodavni koncept trebalo bi da se zasniva na principu zajedničkih nadležnosti kada je u pitanju sistem državne službe, s tim da Federacija propisuje osnove sistema državne službe u federalnim i kantonalnim organima te u jedinicama lokalne samouprave i ujedno uređuje osnovne principe o statusnim pitanjima državnih službenika i namještenika u federalnim organima državne službe", ističe Begić.

Istovremeno „kanton, u skladu sa svojim potrebama i na osnovu zajedničkih principa utvrđenih u federalnom zakonu, normativno uređuju status državnih službenika i namještenika u kantonalnim organima te u organima uprave grada i općina“.

Dakle, Agencija predlaže da se na federalnom nivou isključivo uređuje za sve organe u Federaciji BiH: načela javne službe, sistem plaća i naknada, konkursne procedure, centralni registar zaposlenika, radna mjesta zaposlenika – pozicije/zvanja, razvoj karijere, mobilnost kadrova, stručno obrazovanje i usavršavanje, prava zaposlenika, centralna jedinica za upravljanje ljudskim resursima, drugostepeno rješavanje po žalbama, sistem kompetencija, kriteriji za prestanak radnog odnosa i revizija radnih mjesta.

"Pitanja koja bi se uređivala na kantonalnim nivoima za kantonalne organe i federalna vlast za federalne organe obuhvatala bi: kadrovska planiranja, dužnosti zaposlenika, kriteriji i mjerila za plaće, uvjeti rada, planiranje i analiza potreba za stručnim obrazovanjem i usavršavanjem, disciplinska odgovornost, ocjenjivanje, interna mobilnost – interni premještaj; interni registar i nagrađivanje", rekao je Begić.

Govoreći šta bi donio ovakav pristup „sporazumjevanja“ federalne i kantonalnih vlasti, kaže da bi to bila harmonizirana zakonska rješenja službeničkog sistema u FBiH, obuhvat svih zaposlenih u organima državne službe, centralni registar zaposlenika (državnih službenika i namještenika odnosno svih uposlenika), uređen odnos svih nivoa vlasti u Federaciji u oblasti državne službe, te smanjenje broja zakonskih i podzakonskih akata.

Osim toga, navodi da bi „imali i efikasan sistem upravljanja ljudskim potencijalima, obezbjedili njihovu mobilnost u čitavoj upravi Federacije BiH na način da se osigura primjena jedinstvenih standarda te omogućili usavršavanje službenika putem odgovarajućih institucionalnih mehanizama.

Za njega je neprihvatljivo da se zaposlenici u javnoj upravi na različitim nivoima vlasti koji su uspostavljeni ustavnim uređenjem Federacije BiH različito tretiraju i vrednuju.

Zato smatra da su svi problemi zajednički, pri čemu je i Ustavni sud FBiH to pitanje definirao kao zajedničke nadležnosti u ovoj oblasti. Stoga poručuje da je obaveza svih „efikasna provedba svih akata kroz odgovarajuće administrativne strukture kako bi bili dio evropske zajednice kojoj težimo i za koju su se svi opredijelili“.

Agencija za državnu službu zalaže se za odgovornu i sposobnu administraciju koja je u stanju da izvrši potrebe građana i zaštiti i omogući brzo ostvarivanje njihova prava.