Svaki njen kamen predstavlja svetost: Otvorena Ferhadija džamija

Nakon Ašere, ilahija i salavata, uz obraćanje brojnih zvanica, ova džamija, jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture 16. vijeka i srušena na ovaj dan 1993. godine, opet je zasjala punim, prelijepim sjajem.

U svečanim govorima, njen povratak Banjoj Luci najavili su muftija banjalučki Osman ef. Kozlić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, turski premijer (u ostavci) Ahmet Davutoglu, reisul-ulema Husein ef. Kavazović, predstavnici Srpske pravoslavne i Katoličke crkve, predstavnik Jevrejske zajednice...

"U svojoj punoj simbolici Ferhadija je potvrda nade i uvjerenja da ćemo nastvaiti živjeti zajedno. Ovo je znak da se Bošnjaci vraćaju na ove prostore. Učinimo sve da se međusobno razumijemo, da jedni od drugih učimo.

Zvona i ezani nikad jedni drugima nisu smetali. Nastavimo otvarati vrata jedni prema drugima", kazao je Bakir Izetbegović. 

"Ferhadija je bila i jeste s Božijom pomoći do Sudnjeg dana svjedok naše vjere. Braćo i sestre, tokom proteklih stoljeća u ovoj zemlji mijenjale su se različite tvorevine, vladari i politike. Neke su manje ili više htjele dominirati jedne nad drugima.

Mržnji, nažalost, još nismo stali u kraj, jer smo zaboravili da u borbi sa zlom prvo moramo početi od sebe. U tome se ogleda najveća tragedija koja još traje.

Okupljeni u Banjoj Luci danas svjedoče obnovi vjere u univerzalno dobro, pobjedi svjetla nad tamom, govori nam da mržnja uzmiče, povjerenje jača i da će izmirenje ojačati naš uznemireni duh. Muslimani, pravoslavci, katolici i jevreji trebaju da grade zajedničku kuću mira i sigurnosti na tlu Evrope. Neka je božiji mir i blagoslov i spas za sve nas", kazao je na otvaranju reisul-ulema Kavazović.

Dovu na svečanoj ceremoniji proučio je i bivši reis Mustafa Cerić, a ezan za podne-namaz hafiz Aziz Alili. Potom je, presijecanjem vrpce, svečano otvorena banjalučka Ferhadija.

Proces obnove ovog dragulja među bosanskohercegovačkim građevinama trajao je dugo i bio je zahtjevan i skup. Dobar dio kamena vraćen je i ugrađen, jer, kako su govorile ovdašnje muftije, “svaki njen kamen predstavlja svetost” pa se nastojalo pronaći i vratiti kamen koji je stotinama godina slušao ovdje Božiju riječ i ibadet.

Potpuno su korištene stare, drevne tehnike, koje su korištene u ono vrijeme u 16. stoljeću, tako da se koristila kišnica, umjesto vode, umjesto maltera jaja i neki drugi materijali. Nastojalo se, koliko je bilo moguće, raditi istim tehnikama i vratiti Ferhadiji njen prvobitni izgled.

Obnova je koštala više od 10 miliona KM, a trajala je petnaestak godina.

U kompleksu Ferhadije postavljeni su spomen-ploča i tablu sa imenima svih vakifa i dobrotvora koji su učestvovali u obnovi džamije - veliki je broj muslimana širom svijeta posebno Bošnjaka od juga Hercegovine sada razasutih do Skandinavije, Sjeverne Amerike, dali doprinos da se Ferhadija obnovi. Pomogli su i Banjalučani, državne i entitetske institucije, kantoni, gradovi, opštine i općine; najveća zasluga, kazuje muftija Kozlić, ide institucijama i ministarstvima RS, a najveću donaciju dala je – Turska, čija je agencija TIKA provela završne radove, vanjskog uređenje, unutarnje oslikavanje i konačan izgleda unutrašnjosti Ferhat-pašine džamije.

Ferhadija je izgrađena 1579. godine u klasičnom otomanskom stilu. Njen neimar je nepoznat, ali se zna da je bio učenik Mimara Sinana. Izgradnju džamije je financirao Ferhat-paša Sokolović, čija je džamija danas zadužbina. U kompleksu Ferhadije su se također nalazila i 3 turbeta: Ferhat-paše, njegove unuke Safikadune i njegovih barjaktara, željezna i kamena ograda s česmom u kutu, šadrvan i staro mezarje u vrtu. Godine 1950. uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine.

Početkom rata u BiH, 7. maja 1993. u potpunosti je srušena od strane nepoznatih osoba, a teren na kojem se nalazila poravnan je u namjeri da se zatre svaki trag ovoj građevini. Ferhadija je, zapravo, minirana u noći između 6. i 7. maja 1993. godine, nakon čega su ostaci i fragmenti objekta organizovano odvezeni na obližnje deponije.

Godine 2001. vandali su nasiljem spriječili postavljanje kamena temeljca za obnovu Ferhadije i tom prilikom od posljedica je preminuo vjernik Murat Badić. Ferhadija je bila jedna od 16 džamija srušenih u Banjoj Luci tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine. Dan rušenja Ferhadije, 7. maj, u Bosni i Hercegovini je proglašen Danom džamija.

No, danas, po drugi put u svojoj historiji, Ferhadija je postala jedan od najljepših vjerskih objekata na Balkanu, s vrhom kupole od 18 metara i munarom od 43 metra.