Sudija Agius odbio puštanje: Jadranko Prlić ostaje u zatvoru u Velikoj Britaniji

Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT) Carmel Agius odbio je prijedlog da se bivšeg predsjednika tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne, osuđenog ratnog zločinca Jadranka Prlića prijevremeno pusti na slobodu, potvrđeno je portalu Radiosarajevo.ba.

Sudija Agius je naveo da će se ovo pitanje moći razmatrati tek nakon Prlićevog odsluženja dvije trećine kazne, u aprilu 2024. godine!

Podsjetimo, Prlić služi kaznu zatvora od 25 godina zbog ratnih zločina.

Kako stoji u odluci objavljenoj na stranicama MICT-a, predsjednik Agius razmotrio je obavijest koju je sudu još 2019. proslijedila vlada Velike Britanije, gdje Prlić služi kaznu, u kojoj stoji da je prema zakonima te zemlje Prlić stekao pravo na prijevremeni uvjetni otpust iz zatvora nakon polovice odslužene kazne.

Taj je uslov, sukladan britanskim zakonima, ispunjen u februaru 2020., no predsjednik MICT-a ocijenio je kako se u Prlićevom slučaju on ne može primijeniti jer je sudska praksa da se osuđene za ratne zločine pred Haaškim tribunalom može osloboditi tek nakon dvije trećine odslužene kazne.

Agius je dodatno naveo kako se o svemu konzultirao sa sucima Theodorom Meronom, Jean-Claudeom Antonettijem i Liuom Daqunom, članovima vijeća koje je osudilo Prlića i ostalu petoricu bivših vojnih i političkih funkckionera tzv. Herceg-Bosne. Oni su se suglasili kako britanski prijedlog ne treba prihvatiti jer ne postoje nikakve izvanredne okolnosti zbog kojih bi se Prlića već sada oslobodilo.

Podsjetimo, Žalbeno vijeće Haškog tribunala osudilo je šestorku tzv. Herceg-Bosne na ukupno 111 godina.

Bivši predsjednik Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, dvojica načelnika stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina, zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a načelnik Odjela za zarobljene Berislav Pušić na 10 godina zatvora. Praljak je izvršio samoubistvo tokom izricanja presude, a dio njih se već našao na slobodi.

Prema presudi Jadranko Prlić je, osim toga, znao za brojne zločine koje su počinili pripadnici oružanih snaga Hrvatske zajednice (kasnije Republike) Herceg-Bosne. Tako je znao i za teške uslove u kojima su Muslimani, uhapšeni od strane HVO-a, držani u zatočeništvu u zatvorima u Dretelju, Gabeli i na Heliodromu. Unatoč tome, opravdavao je zatočavanje bošnjačkih civila i poricao stvarnost njihovog položaja. Jadranko Prlić je dakle prihvatao i ohrabrivao te uslove krajnje nesigurnosti, kao i loše postupanje sa zatočenicima u više HVO-ovih zatočeničkih centara.

Također, bio je informiran o korištenju zatočenika sa Heliodroma i iz Vojna na frontu, kao i o fizičkom zlostavljanju tih zatočenika za vrijeme rada na liniji fronta ili kad su ih koristili kao živi štit. Zbog toga što nije intevenisao iako je za to imao mogućnost, i ostao na vlasti iako je znao za počinjene zločine, Vijeće smatra da je jedini razumno moguć zaključak taj da je Jadranko Prlić omogućio i prihvatio da se čine zločini protiv Bošnjaka u sklopu njihovog sistematskog zatočavanja od strane HVO-a.