Šta je do sada urađeno u zaštiti žena od femicida, a šta je i dalje ključni problem?

Nasilje nad ženama i nasilje u porodici tema je o kojoj je Komisija za jednakopravnost spolova Skupštine Kantona Sarajevo inicirala pravce djelovanja brojnih subjekata, sudskih, tužilačkih, vladinih institucija i nevladinih organizacija, u svrhu bolje prevencije i odgovora na ovu vrstu krivičnih djela.

Na tematskoj sjednici, održanoj 22. marta 2024. godine, Komisija, kojom predsjedava zastupnica Skupštine KS Vildana Bešlija, predstavljena je realizacija ranije usvojenih zaključaka o temi "Stanje kriminaliteta u oblasti nasilja nad ženama i nasilja u porodici".

Kako su istakli iz MUP-a KS, u proteklom periodu, akcenat je stavljen na edukaciju policijskih službenika u slučajevima nasilja nad ženama i u porodici. Također, učinjeni su značajni koraci u educiranju, odnosno upoznavanju žrtava sa njihovim pravima, zakonskim mehanizmima i načinima zaštite.

Trending

Legenda jugoslovenskog fudbala kategoričan: 'Ja sam Predrag Pašić, ali nisam Srbin! Ja sam Bosanac!'

Kantonalno tužilaštvo je, prema riječima glavne kantonalne tužiteljice Sabine Sarajlije, u posljednjih pola godine intenzivnije radi na rasvjetljavanju ovih krivičnih djela. Glavna Tužiteljica Sarajlija kazala je da je pooštrena kaznena politika. Kao slabost u istražnom postupku ponovo je istakla odustajanje članova porodice kao oštećenih da svjedoče o krivičnim djelima, što kao posljedicu ima obustavljanje istrage i nepodizanje optužnica.

U slučajevima prijavljenog nasilja sud donosi zaštitne mjere u roku od 12 sati, ali problem predstavlja neprovođenje tih mjera, odnosno neadekvatna institucionalna zaštita žrtava nasilja.

Prema podacima Sigurne kuće u Sarajevu, ohrabruje činjenica da žrtve sve više prijavljuju nasilje, te traže zaštitu u sigurnim kućama, gdje se broj korisnika povećao za 50 posto. Iz današnjih diskusija i analiza, kao najslabije tačke preveniranja i zaštite od porodičnog nasilja prepoznat je nedostatak procjene rizika kao ključnog faktora u preveniranju rodno zasnovanog nasilja.

Kako je nasilje u porodici istovremeno i nasilje na maloljetnom djecom, nužno je osim izrečenih zaštitnih mjera direktnoj žrtvi nasilja, izdati zaštitu i njihovoj maloljetnoj djeci, na vremenski period koji se može smatrati rizičnim kako za žrtvu, tako i za dijete. Također, naglašena je potreba institucionalnog povezivanja sudionika u djelovanjima protiv ovih oblika nasilja, od policije, tužilaštva, sudova, centara za socijalni rad, vladinih i nevladinih tijela, agencija i ureda. Iako je ta saradnja bolja u posljednje vrijeme, zaključak je da bi institucionalno koordiniranje međusobne razmjene podataka, iskustava i planova, sigurno dalo bolje rezultate i dovelo do efikasnije procjene rizika u ovakvim situacijama.

Uređenje zakonskih okvira na nivou Federacije BiH, tačnije Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, kao i Krivičnog zakona i dalje ostaje imperativ, kako bi svi u lancu zaštite, preveniranja i izricanja kazni u slučajevima porodičnog nasilja imali bolje alate i rezultate u borbi protiv ovih krivičnih djela.

Tematskoj sjednici Komisije za ravnopravnost spolova, pored predstavnika institucija prisustvovali su federalni zastupnici i predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, a naredna tematska sjednica bit će održana 27. marta 2024. godine u 10 sati.