Sjećanje na ubijene na Markalama: Najveće stradanje građana u jednom danu

Šezdeset i osam građana Sarajeva zauvijek je zaspalo na pijaci Markale prije 27 godina. 

Danas ih se sjećamo.

Ovaj dan, 5. februar, nakon rata je proglašen Danom sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992.-1995. godina.

Povodom ove tužne godišnjice, danas je održana zajednička komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajeva i općinskih vijeća s područja Kantona Sarajevo.

Komemorativna sjednica održana je u Narodnom pozorištu u Sarajevu, a po bini su, simbolično, bile posute ruže u znak sjećanja na ubijene.

Sjednici su, zbog pandemije novog soja koronavirusa, prisustvovali samo predsjedavajući Skupštine KS i Gradskog vijeća, gradonačelnik, predsjedavajući općinskih vijeća i načelnici općina s područja KS, te predstavnici Vlade i Skupštine KS.

Elvedin Okerić, predsjedavajući Skupštine KS, istakao je da stravični zločin na Markalama ne smije biti zaboravljen.

“Danas smo ovdje okupljeni sa istim ciljem, ne dozvoliti da veo zaborava prekrije nedužne žrtve Sarajeva i počinjene zločine agresora. Sarajevo će se danas sjetiti svih onih koji su dali život za slobodu i domovinu”, rekao je u obraćanju Okerić.

Podsjetio je da je na današnji dan prije 27 godina počinjen stravičan zločin na pijaci Markale.

“Kada je ubijeno 68, a ranjeno 142 naših sugrađana. Najveći masakr građana Sarajeva u proteklom ratu je odabran kao simbol i obilježavamo ga kao dan sjećanja na sve nevine građane Sarajeva ubijene tokom opsade Sarajeva. Peti februar 1994. godine je tokom opsade 1992-1995. bio skoro svakog dana jer je stradalo više od 11.000 građana Sarajeva”, kazao je Okerić.

Nekadašnji član Predsjedništva RBiH Mirko Pejanović se prisjetio stradanja i ponosa Sarajlija, agresije i odbrane bh. prijestolnice i BiH.

“Današnja komemorativna sjednica je čin iskazivanja saosjećanja sa žrtvama koje je Sarajevo imalo tokom opsade. Velikosrpski državni plan je imao zamisao da se uništi država BiH i izvrši njena etnička podjela. Na čelu tog plana bio je Slobodan Milošević. Taj projekat je donio nasilan progon i masovno stradanje bošnjačkog naroda, posebno u istočnoj Bosni i Bosanskoj krajini”, rekao je Pejanović.

Kako je kazao, ratni cilj da se etnički podijeli i uništi država BiH, doveo je do paklenog poduhvata da se višegodišnjom opsadom i granatiranjem Sarajeva i masovnim ubistvima njegovih građana, onemogući otpor patriotskih i demokratskih snaga, onemogući odbrana cjelovite i međunarodno priznate države BiH.

“Međuvjerska i međuetnička tolerancija koja je kroz vijekove njegovana u Sarajevu učinila je Sarajevo brendom zajedničkog višenacionalnog življenja sa šire poznatim međuljudskim i međukomšijskim odnosima tolerancije. Ratni plan o etničkoj podjeli i rušenju države BiH nije prezao od upotrebe vojne sile da svakodnevnim granatiranjem sa linija opsade dovede do masovnog ubistva građana Sarajeva. Granate nisu birale glave po nacionalnoj osnovi, žrtve granatiranja su bili svi građani i pripadnici svih naroda“, pojasnio je Pejanović.

Podsjetio je da je “najveće stradanje građana Sarajeva u jednom danu dogodilo se 5. februara 1994. godine”.

“Ovog sjednicom njeguje se kultura sjećanja na građane koji su izgubili živote za današnju slobodu grada Sarajeva. I više od toga, sjećanjem na sve žrtve tokom opsade 1992-1995. godina uspostavlja se etički odnos svih živih Sarajlija prema žrtvama u ratu i njihovim porodicama. Uspostavlja se odnos vrednovanja i podsjećanja na doprinos građana Sarajeva u sveopštem troipogodišnjem otporu i agresiji”, kazao je Pejanović.

Nakon sjednice, bit će položeno cvijeće na spomen-obilježje na pijaci Markale.

Kobnog 5. februara 1994. godine, s agresorskih položaja koji su se nalazili na području Mrkovića ispaljena je minobacačka granata kalibra 120 mm od koje je smrtno stradalo 68 naših sugrađana, dok ih je 144 teže i lakše ranjeno.

Ubijeni su: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selima Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.