Sjećanje na nedužno ubijene građane Sarajeva

Dunović je istakao kako je povod njegove posjete današnji dan koji se uzima kao godišnjica za obilježavanja stradanja civila na Kazanima, u dubokoj jami. On je rekao kako bi na ovom mjestu trebalo izgraditi spomenik ubijenim civilima.

"Danas se navršava 23 godine od stravičnog zločina gdje su ubijeni građani srpske nacionalnosti, građani Sarajeva. Smatram da Sarajevu treba malo više priče o Kazanima, da treba spomenik ovdje, jer to je nešto što su uradili pojedinci u redovima Armije RBiH. Istina je da je među ubijenima bilo i pripadnika Armije RBiH, građana koji su branili grad. Zato smatram da o tome treba pričati otvoreno i da ne treba niko da štiti zločince. Treba se ograditi od te priče na način da se jasno kaže da to nije bila zvanična politika koja se u Sarajevu provodila 1993. godine", istakao je Dunović.

Podsjetio je kako su proteklih godina postojale ideje o izgradnji spomenika žrtvama na Kazanima. Za nerealizaciju takvih ideja Dunović prvenstveno smatra odgovornim Gradsko vijeće Grada Sarajeva i njegovo rukovodstvo.

"Prošle godine sam bio ovdje sa gradonačelnikom Ivom Komšićem i tada je bilo priče da postoji objektivna mogućnost da se do danas nešto uradi po pitanju spomenika, ali ništa se nije desilo. Mislim da je to sramota za Sarajevo, treba konačno izgraditi spomenik", poručio je Dunović.

Podsjetio je kako ni 23 godine nakon zločina na Kazanima, nema preciznih podataka o broju ubijenih na tom mjestu. Dodao je kako su, "bez obzira na broj, žrtve - žrtve, te da je istina potrebna svima".

S njim u pratnji bili su članovi Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva Prosvjeta. Predsjednik Upravnog odbora Društva Dejan Garić rekao je kako je današnja posjeta podsjećanje na neobilježavanje stradanja na Kazanima te "neprocesuiranje svih onih koji su bili inspiratori i izvršitelji zločina".

Lokalitet Kazana odvojeno je posjetio i gradonačelnik Grada Sarajeva Ivo Komšić u pratnji članova Srpskog građanskog vijeća - Pokret za ravnopravnost u BiH (SGV-PR).

Komđić je rekao je da su Kazani i zločini počinjeni na tom mjestu "dokaz da se u jednoj pravičnoj odbrani grada mogu desiti zločini pobuđeni strašću za osvetom ili politikom u načelu".

"Ovo je jedan tužan i težak dan jer se podsjećamo na žrtve zločina. Zločini u ratu motivirani su ili osvetom ili politikom na koju se oni pozivaju, nema rata u kojem nema zločina. Problem je za nas Sarajlije da su se u toj odbrani i opsadi grada, desili zločini, mislim da je to grižnja savjesti svih građana Sarajeva", rekao je Komšić.

Kada je riječ o mogućoj izgradnji spomen-ploče u čast stradalih civila na Kazanima, Komšić je rekao da je Komisija za spomenike pri Gradu Sarajevu donijela odluku o izgradnji spomenika, ali da nedostaju pojedinosti za taj čin.

"Ono što nije urađeno je da se mora usaglasiti sadržaj za tu spomen-ploču uz imena ljudi koji su ovdje stradali, bar imena do kojih se može doći. Nemamo još uvijek ta imena, iako smo to tražili od nekih institucija. Moramo usaglasiti tu ploču, moramo konsultovati i historičare oko toga šta napisati na toj ploči", rekao je Komšić dodajući kako je neophodno obezbijediti i pristup Kazanima .

Rekao je kako su žrtve Kazana u najvećem broju bili građani srpske nacionalnosti, ali su na tom mjestu ubijani i Hrvati te Bošnjaci. 

"Elementarna činjenica je da se poveo postupak, vojni obračun sa ljudima koji su ovdje vršili zločine. Tu nije bilo popusta. Tada nisam bio član Predsjedništva BiH, to je bila odluka političkog državnog vrha BiH, ali i da sam bio tu, zalagao bih se za to. Grad nije mogao biti talac ljudi koji su braneći grad, ipak, provodili samovolju koja se pretvara u zločin", poručio je Komšić.

Da su Kazani "tamna mrlja u odbrani Sarajeva", rekao je Miladin Vidaković, predsjednik Srpskog građanskog vijeća.

Prema njegovim riječima, žrtve srpske nacionalnosti stradale na Kazanima su oni koji se "nisu odazvali pozivu Karadžića i njegovih zločinaca da učestvuju u onome što je vršeno nad Sarajevom".

Kazani su nepristupačan lokalitet na obroncima Trebevića gdje su tokom agresije na BiH, opsade Sarajeva, dovođeni i ubijani civili koji su potom bacani u jamu. Broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen. Iz duboke jame na tom mjestu nakon rata, u više ekshumacija, izvađeni su posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano.

Prema podacima Justice Reporta, riječ je o pet žrtava ženskog spola i deset muškog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske nacionalnosti, dvije žrtve hrvatske, jedna žrtva bošnjačke nacionalnosti i deset žrtava srpske nacionalnosti.

Za zločine nad Sarajlijama koji su stradali na tom mjestu, od 1996. godine na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora osuđeno je 14 bivših vojnika Armije RBiH. Glavnim odgovornim za zločine na Kazanima smatra se Mušan Topalović Caco te pripadnici njegove Desete brdske brigade. Topalović je ubijen pri pokušaju bijega 1993. godine, nakon što je uhapšen.