Seudin otišao u Azerbejdžan "trbuhom za kruhom": "Odmah su nam uzeli pasoše"

Radna eksploatacija jedan je od najčešćih oblika trgovine ljudima. Od 26 miliona ljudi u svijetu koji su žrtve radne eksploatacije, njih 56 identifikovano je prošle godine u BiH. Jedan od njih je i Seudin Zoletić, koji je u Azerbejdžanu obavljao građevinske poslove. Na putu do tamo nije ni slutio da će preživjeti pravi pakao.

"Na aerodromu u Bakuu odmah mi je bilo sumjivo to što su nam odmah uzeli pasoše, navodno, oni će to bolje čuvati u svojim sefovima, u firmi. Rad po 12 sati, nekad 36, nekad do iznemoglosti… Nisam ja imao tu priliku, ali čuo sam od drugih, bez mogućnosti da kažeš da ne možeš i da nisi sposoban da radiš 36 sati ili više", rekao je Seudin Zoletić za N1.

Žrtve žive i rade u uslovima koji su često na granici ljudskog digniteta, a rezultate njihovog mukotrpnog rada, konzumiramo, upravo, mi kao kupci ili kompanije koje taj proizvod kupuju.

Trending

Elmedin Konaković: 'Nemam ništa protiv da pregovarač s EU bude iz reda srpskog naroda'

"Oko 26 miliona ljudi u svijetu se nalazi u poziciji da su izloženi ljudskoj trgovini, u smislu radne eksploatacije. To je samo jedan spektar ljudi koji su prisiljeni na rad, ali radi se o mnogo većem broju", rekao je Alexander Trautrims sa Univerziteta Nottingham Rights Lab.

Ljudi su predmet trgovine ljudima jer, društvo u cjelini, traži proizvode i usluge po najnižoj mogućoj cijeni, kažu stručnjaci. Na suzbijanju ovog problema ključno je djelovati preventivno i ojačati ulogu inspektora rada u koordinaciji sa policijskim službama, kažu nadležni.

"Nemoguće je izmjeriti koliko je prevencija djelovala na suzbijanje trgovine ljudima, a činjenica je da mi iz institucija BiH, u partnerstvu sa međunarodnim organizacijama i nizom nevladinih organizacija koje djeluju u BiH, provodimo mnogobrojne preventivne aktivnosti", kazao je Samir Rizvo iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

Borba protiv trgovine ljudima, stoga je ključni prioritet i misije OEBS-a u BiH. Države učesnice su podstaknute da preduzmu odgovarajuće mjere za iskorjenjivanje lažnih praksi regrutacije i zapošljavanja koje dovode do iskorištavanja radnika.

"Naš mandat ne uključuje samo praćenje pojedinačnih krivičnih postupaka, već i širenje svijesti o oblicima koje trgovina ljudima može uzeti. Mreže prevare, prisile i zloupotrebe hvataju u zamku na stotine hiljada društveno i ekonomski osjetljivih, ugroženih kategorija ljudi širom svijeta", rekla je Kathleen Kavalec, šef Misije OEBS-a u BiH.

Najbolji mehanizam za efikasno suprotstavljanje ovom problemu je uspostavljanje pune kooperativnosti i partnerskog odnosa između državnih organa, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, ali i unaprijediti sistem koji obuhvata aktivnosti od trenutka identifikacije žrtava do njihove potpune reintegracije u društvo.