Đulić: Antifašistička udruženja jedina istinski obilježavaju ZAVNOBiH
O značaju tog datuma, jednog od najvažnijih datuma u historiji naše zemlje, za portal Radiosarajevo.ba govorio je Sead Đulić, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a.
"Ljudi iz raznih antifašističkih udruženja jedini su koji u ovoj zemlji istinski obilježavaju 25. novembar, dan ZAVNOBiH-a, a koji je kasnije proglašen i Danom državnosti. Organi vlasti time mašu kao zastavom, kad im treba, ali istinski, njih to ne zanima. Jučer su u Mrkonjić-Gradu, gdje su došle hiljade antifašista ne samo iz BiH nego iz svih drugih Republika bivše nam zajedničke države, bili jedini. Nije bilo niti jednog predstavnika vlasti!", istaknuo je.
Đulić je napomenuo da je, u znak sjećanja na 25. novembar 1943. godine, organizirana i svečana akademija te polaganje cvijeća na Partizansko spomen-groblje u Mostaru.
25. novembar / Vijećnica u nedjelju u znaku ZAVNOBIH-a
"U toku je i festival antifašističkog filma koji traje sedam dana. Večeras smo svi u Vijećnici ili pored malih ekrana, jer će se konačno prenositi svečana akademija. Moram napomenuti da ni to ne radi Vlast već Udruženje. Dakle, sve to govori o statusu ZAVNOBiH-a i položaju antifašista u ovakvoj, dejtonskoj BiH", kazao je Đulić.
Na kraju razgovora Đulić je kratko prokomentirao i odluku ministrice odbrane BiH Marine Pendeš o zaustavljanju učešća počasne jedinice OS BiH na obilježavanju Dana državnosti BiH na kraljevskom gradu Bobovcu.
! / Pendeš zabranila učešće počasne jedinice OS BiH na obilježavanju Dana državnosti
"Dosljedno provodi politiku HDZ-a i njenog predsjednika Dragana Čovića koji se jasno svrstao na suprotnu stranu od antifašizma. Oni su ti koji ne vole ovu zemlju i čine sve da je razbiju, a da smo mi normalna zemlja ona od večeras ne bi bila ministrica", rekao je Sead Đulić, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a Mostar.
Pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ipak su prisustvovali obilježavanju Dana državnosti Bosne i Hercegovine na srednjovjekovnom gradu Bobovcu.
Zasjedanje ZAVNOBiH-a, kojem su prisustvovali istaknuti predstavnici Srba, Hrvata, Bošnjaka i nacionalnih manjina, definiralo je BiH kao jedinstvenu i nedjeljivu državu u kojoj će svi narodi imati ista prava, odnosno da BiH neće biti "ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska", zbratimljena zajednica svih njenih naroda.
Zaključci sa zasjedanja ZAVNOBiH-a potvrđeni su i nekoliko dana kasnije na Prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu, a nakon oslobođenja 1945. godine, Bosna i Hercegovina je dobila grb i zastavu, koji su bili njeni simboli sve do 1992. godine.
Referendumom za nezavisnost održanom od 28. februara do 1. marta 1992. godine u skladu sa standardima međunarodne zajednice, BiH je obnovila svoju nezavisnost i od 20. maja 1992, postala je ravnopravnom članicom UN-a, kada je i postavljena zastava s ljiljanima ispred sjedišta UN-a na East Riveru u New Yorku.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Povezano
/ Najnovije
