Schmidt u Srebrenici: 'Nigdje u svijetu se genocid ne osjeti ovako neposredno'
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari danas će biti održan program obilježavanja 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" Srebrenica.
Također, bit će ukopani posmrtni ostaci 30 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.
U Potočare su počele pristizati i zvanice koje će prisustvovati obilježavanju genocida, a u Srebrenicu je stigao i Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini koji je i mimo 11. jula nekoliko puta boravio posjetio Potočare.
Ruglo u centru Sarajeva: Općina se hvali da uređuje prostor, a klupe za odmor zarasle u travi
"Posjeta Srebrenici kod mene izazove veoma lične emocije jer nigdje na svijetu se genocid ne osjeti tako neposredno. S jedne strane imamo žrtve, a s druge strane imamo zločince. Jako je mnogo porodica na koje se ovaj događaj odnosi. Sad ne postoje neke emocije koje se mogu posebno gradirati na bilo koji način", izjavio je Schmidt.
Schmidt je izjavio kako postoji kriza s jedne strane, a s druge strane su ljudi koji su nesigurni, uplašeni i zabrinuti.
Konaković: Tišina nišana u Potočarima podsjeća na strašni genocid počinjen rukom najgorih zločinaca
"Tim ljudima se mora dati sigurnost da nikada više ljudi i mladići iz Srebrenice morati pokušati da preko brda i šume moraju doći u Tuzlu kako bi spasili svoj život. Ja pokušavam Međunarodnoj zajednici da dokažem da to znači da ovdje mora biti jak mir koji se mora sačuvati svim silama.
Dodao je kako ima mnogo nesigurnosti u Bosni i Hercegovini, a da u RS ima mnogo ljudi koji su uzročnici koji ne rade ništa dobro svojim ljudima.
"Pokušavamo da to riješimo ne eskalacijom, nego jasnim signalima da uradimo nešto. Pripremili smo nekoliko stvari i mislim da smo dali do znanja da se to tako neće moći nastaviti. To nije svađa između mene i Dodika, to je zadatak iz Međunarodne zajednice, iz Daytona da svi služe i pomognu Daytonu", izjavio je visoki predstavnik.
Aleksandra iz Srbije prvi put u Srebrenici: 'Šokirana sam, kako je neko mogao ovo učiniti...'
Schmidt je komentarisao i izmjene Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida, glorificiranju ratnih zločinaca, te o samoj primjeni zakona kojim se propisuje kažnjavanje negiranje genocida.
"Daytonski ugovor se vremenom bavio kažnjavanjem osuđenih, ali neki su imali pogrešne ideje jer su mislili da su oprani od svojih grijeha. Prošle sedmice sam bio u Ahmićima. Ljudi poput Darija Kordića nemaju pravo da se tako izjašnjavaju i da to govore. To treba i državni Tužilac provjeri", dodao je Schmidt.
Kaže da je pozvao glavnog državnog tužioca Bavarske i pomoćnice, koji će sa skupa sa tužiocem BiH raditi na slučaju i da mu prenesu iskustvo kako postupati u takvim situacijama.
Gradonačelnica Sarajeva se sjeća 11. jula: 'Najtužniji dan u godini, naša bolna rana...'
"Želim zatvoriti praznine koje su dosada postojale, nadam se da ćemo napraviti regulativu koja se odnosi na kazneni registar. Mislim ozbiljno da ću iskoristiti svoje moći da svakom ko je ovdje odležao kaznu, da u njegovom dosjeu mora pisati ukoliko je osuđen zbog genocida, ratnog zločina ili zločina protiv čovječnosti ili sve zajedno. Za ljude koji su to sve pretrpjeli, nepodnošljivo je da gledaju da ti počinioci se hvale svojim djelima. Uradit ću sve u svojoj moći da se to u budućnosti promijeni", izjavio je visoki predstavnik.
Treba razgovarati sa ljudima i ne može se sve regulirati krivičnim zakonom, kaže Schmidt i dodaje da mora biti razumijevanja i građanskog društva u svemu tome.
"Trebamo razmisliti o pitanjima obeštećenja koje se nekako zagubilo. Još uvijek ima mnogo ljudi koji trebaju nešto da dobiju, makar to bilo priznanje u vidu jedne rečenice. Danas nije dan kada trebamo pričati o zakonima. Danas je dan tuge i žalosti. Ali uskoro su predviđene konkretne mjere kada su u pitanju počinioci, ali i žrtve", dodao je.
Igor Stojanović: Mladić je ubijao u ime Srba. Želim se izviniti svim žrtvama Bošnjacima
Ovdje na ovom mjestu na kojem su se dogodili grozni događaji, u Potočarima, mora da se desi više od dženaza i sjećanja. Moramo se baviti više budućim generacijama jer će uskoro biti 30 godina kako se to desilo. U 30 godina je praktično jedna generacija stasala. Na koji način se odgajaju ti mladi za to pitanje - nikada više. Ovdje više nije riječ o bošnjačkoj djeci, nego o srpskoj i hrvatskoj djeci. Ovo se mora proširiti da bude mjesto odgoja i obrazovanja, te ću podržati Suljagića u razvoju ideje da imamo akademsko-istraživačku instituciju koja nam je potrebna da se ništa ne bi izgubilo i kako bi se znala istina", zaključio je Christian Schmidt.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
