Schmidt: 'Na ovakve dane važno je da sva tri člana Predsjedništva BiH budu zajedno'
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt govorio je danas, 11. jula tokom komemoracije povodom 29. godišnjice genocida u Srebrenici.
"Velika mi je čast da sam na današnji dan sa vama, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je 23. maja Rezoluciju o genocidu u Srebrenici prema kojoj se 11. juli obilježava kao Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. Rezolucijom se, između ostalog, osuđuje bilo kakvo negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Rezolucija nije tu protiv RS, ona bi trebala biti tu kao korak ka pomirenju. Također, jasno mi je da pojedini političari u bosanskohercegovačkom entitetu negiraju genocid u Srebrenici.
Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara
Negiranje užasa Potočara, Žepe se ne mogu nastaviti tako. Svaki zločin je zločin, bio to Kragujevac ili Jasenovac. Emir Suljagić je na to pozivao u UN-u, to je pravi put", kazao je Schmidt.
Skrenuo je posebnu pažnju na dva pitanja.
Hamdija Fejzić: 'Mnoge majke nisu uspjele naći nijednu kost svog djeteta'
"Prvo se tiče nestalih, preko 7.600 osoba se vodi kao nestale nakon rata u BiH, glavna prepreka je i dalje nedostanak informacija o lokacijama grobnica. Drugo pitanje tiče se morala kod onih koji veličaju ratne zločince, naročito u RS. To predstavlja uvredu za žrtve, ali i kršenje zakona. Lokalne zajednice koje ne čine ništa pogoduju veličanju ratnih zločinaca i trebaju finansijski preuzeti odgovornost. Odluke nisu uperene protiv nekog naroda, nego su tu da se suočimo s prošlosti", naglasio je visoki predstavnik.
Zatim je dodao i da je izmijenio i izborni zakon BiH kako bi se onemogućilo ratnim zločincima da obavljaju javne funkcije.
"Oni koji ne žele da dođu u sukob sa OHR-om i sudom BiH i koji odbijaju da pretoče evropske standare u domaće zakonodavstvo, tu su riješnja jednostavna. Genocid nije laž kao ni Dejtonski mirovni mirovni. Razdruživanje je neprihvatljivo. Zašto nakon sjajne ponude koju je EU dala BiH to ne iskoristiti? Na ovakve dane važno je da sva tri člana Predsjedništva BiH budu zajedno.
Trebalo bi da Željka Cvijanović sjedi zajedno ovdje sa svojim kolegama Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem.
Bosna i Hercegovina treba biti mjesto pomirenja, to je naša dužnost prema svim građanima ove prekrasne zemlje", kazao je.
Na portalu Radiosarajevo.ba iz minute u minutu pratite dešavanja iz Bosne i Hercegovine, ali i reakcije iz cijelog svijeta na linku OVDJE.
Imena žrtava koje će biti ukopane 11. jula u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari:
Hasib (Uzejir) Efendić, rođen 1931. godine, Ćamil (Uzejir) Efendić, rođen 1928. godine, Mehmed (Daut) Krdžić, rođen 1961. godine, Sabrija (Asim) Omić, rođen 1966. godine, Mušan (Ramo) Šiljković, rođen 1956. godine, Sakib (Ragib) Harbaš, rođen 1975. godine, Beriz (Omer) Mujić, rođen 1978. godine, Ahmet (Ismet) Jašarević, rođen 1971. godine, Nevres (Mehmed) Salihović, rođen 1970. godine, Ibrahim (Muharem) Salkić, 1935. godine, Midhat (Adem) Bašić, rođen 1973. godine, Hajdin (Kadrija) Mustafić, rođen 1959. godine, Latif (Arif) Mandžić, rođen 1964. godine i Hamed (Ibrahim) Salić, rođen 1927. godine.
Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.
Navedena sudska vijeća su prihvatila da je u julu 1995. godine ubijeno između 7.000 i 8.000 Bošnjaka iz Srebrenice i njene okoline, kao i da je veliki broj žena, djece i starijih osoba prisilno preseljen. Žrtve su nakon egzekucija bile pokopane u primarnim grobnicama, a kasnije su iskopane i ponovo pokopane u sekundarnim grobnicama tokom septembra i oktobra 1995. godine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
