Šarović: BiH može biti energetski lider regije, ali 2018. godina je izgubljena

On je istaknuo i kako je 2018. godina gotovo nepovratno izgubljena, kada je riječ o reformama, te da je to nešto što je mana aktuelne vlasti na zalasku mandata.

"2018. godina je izgubljena i vjerovatno nećemo uraditi ništa značajno, a silno bih se obradovao kada bi se nešto desilo u narednih osam mjeseci. Vjerovatno nas ista sudbina čeka u prvoj polovini 2019. godine. Utrošili smo dvije-tri godine, održali jedanaest ministarskih sastanaka, sastanke premijera, obećali smo da ćemo urediti novo zakonodavstvo u oblasti električne energije i gasa, kako bismo prevalili tu prepreku koja se zove ispunjenje uslova za oblast energije. Ipak, prava istina je da mi nismo u potpunosti implementirali drugi energetski paket, pa je došao treći energetski paket, a tu na stolu je već i četvrti energetski panel“, kazao je ministar Šarović.

Dodao je i kako njegova odluka da ne ode u Prištinu na Ministarski savjet u decembru prošle godine vjerovatno jedini razlog zbog čega BiH nije pod sankcijama Energetske zajednice, ali i tada zbog tehničke nemogućnosti ministara da prisustvuju sastanku. Ipak, te sankcije su veoma izvjesne na narednom savjetovanju.

"Naše predispozicije su da budemo lideru u ovom sektoru u regiji, ali je potpuno jasno da nas ne doživljavaju kao regionalnog partnera, nego kao regionalni problem. Nema sredstava iz platforme za Zapadni Balkan, a možda se neki od vas pitaju zašto nema nekoga iz Energetske zajednice? Nije tu, jer nije želio da dođe, nema šta da nam kaže. Od 80 miliona eura, 50 miliona će biti utrošeno za zaštitu prirodne okoline. Vrlo malo se govori o predstojećem skupu na visokom nivou u Londonu, u vezi s infrastrukturom i energetikom. Očito, za taj samit ćemo proći kao i na prethodnim – neće nas biti“, dodao je Šarović.

Govoreći o podršci međunarodne zajednice istaknuo je kako je ambasador Ferguson govorio o strategiji u vezi s energetskim sektorom u BiH, te da je on obezbijedio milion KM za ovaj dokument. Ipak, smatra kako preostaje mnogo posla kako bi se dogodili pozitivni procesi.

"Neke stvari moramo drastično mijenjati. Mislim da ovaj sektor mora zaista krenuti naprijed i biti nosilac, motor razvoja cijele zemlje, RS-a i FBiH. On naprosto mora prestati biti resurs za kupovanje socijalnog mira ili ovaj sektor treba prestati biti politički plijen i interes političkih elita radi zadovoljenja stranačkih vojski“, zaključio je Šarović.

Njegov kolega, ministar za industriju, energetiku i rudarstvo RS-a Petar Đokić bio je nešto pozitivniji govoreći o preocesima u energetskom sektoru, istaknuvši da je od prošlogodišnjeg samita nešto učinjeno i da nema potrebe biti previše pesimističan.

"Naravno da je sektor energetike takav da on dijeli sudbinu političkih i drugih odnosa u BiH, jer mi vrlo često svi zajedno postajemo žrtve političkih ambicija. Mišljenja sam da bismo u tom sektoru mogli učiniti više, možemo mnogo djelovati na unaprijeđenju, ali želimo reći da nismo ipak ovaj period od prošlog samita potrošili da nemamo nijedan rezultat. Pušteno je u rad nekoliko novih energetskih objekata, govorim za RS, ali znam i za FBiH da imamo povećanje radne snage u proteklih šest godina.

To je, prema mom mišljenju, vidjiv napredak, investiranje u ovaj sektor je vidljivo, a ovaj samit jedan je od tih podsticajnih faktora. Zaista želimo dati svoj doprinos i uključiti se u ovaj sektor, da bude još snažniji stub podrške razvoju BiH. Trebamo činiti poboljšanje s našim susjedima, to je sa jedne strane Srbija, a sa druge Hrvatska. Mislim da mi u BiH trebamo biti inicijatori jednog regionalnog dijaloga, gdje bi se ove dvije zemlje pojavljivale kao partneri u pogledu investiranja u nove energetske objekte u BiH“, konstatirao je Đokić.

Podsjećamo, 4. Energetski samit održava se u Neumu od 25. do 27. aprila, a zajedno ga organiziraju USAID-ov projekt Investiranje u sektor energije (EIA) i Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), kroz projekte "Poticanje obnovljivih izvora energije u BiH“ i "Poticanje energetske efikasnosti u BiH“. Cijeli samit održava se pod pokroviteljstvo Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, te entitetskih regulatornih komisija za energiju i energetiku.

Na samitu učestvuje više od 400 najvećih stručnjaka iz ove oblasti, kao i brojni donosioci odluka u političkom smislu.