Profesor Darryl Li: Alija Izetbegović nije doveo mudžahedine u BiH

Dr. Darryl Li, profesor na Univerzitetu u Chicagu, 2012. godine je odbranio svoju doktorsku disertaciju na Univerzitetu Harvard na temu stranih ratnika u Bosni i Hercegovini, njihovim motivima, ulozi te o njihovoj povezanosti s terorističkim organizacijama, a priprema i knjigu na istu temu koja će biti zasnovana upravo na spomenutoj doktorskoj disertaciji.

Dok je radio na svojim istraživanjima, naučio je bosanski i arapski jezik što mu je omogućilo da direktno razgovara s puno stranih ratnika koji su bili direktni učesnici u ratu u Bosni i Hercegovini.

U intervjuu za Al Jazeeru govorio je o najkontroverznijim pitanjima o ovoj temi koja su godinama prisutna u bh. javnosti i medijima.

"Za većinu stranih dobrovoljaca, rat u Bosni i Hercegovini bio je njihov prvi i posljednji džihad. Veliki broj njih odnosio se na radnike-migrante koji su živjeli u Italiji i koji nemaju nikakvu prošlost u polju islamske politike. Ostali su dolazili iz arapskih zaljevskih država. U periodu prije 11. septembra 2001. godine, ideja da se putuje u inostranstvo kako bi se pomoglo muslimanima u borbi protiv nemuslimana, npr. u Bosni i Hercegovini i Afganistanu, nije se smatrala kriminalnom niti se smatralo protivno vlastitom režimu ili protivno Zapadu. Istina, bilo je individualaca koji su se borili u Bosni i koji su imali iskustvo s naoružanim islamističkim grupama ili koji su se naknadno pridružili sličnim negdje drugo", rekao je Li

Upitan je i u vezi s informacijom iz srbijanskih i hrvatskih medija da je bivši predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović ciljano dovodio strane ratnike, radio na njihovoj obuci, a sve u cilju tzv. islamizacije ovog područja.

"Moja istraživanja pokazuju da su strani dobrovoljci stigli na vlastitu inicijativu i obratili se predsjedniku Izetbegoviću, a ne obrnuto. Prioritet Vlade u Sarajevu u toku rata bio je ukidanje embarga na uvoz oružja i pribavljanje diplomatske i finansijske pomoći. Ljudska snaga nije bila nešto što je Armiji RBiH nedostajalo. Postojale su tenzije na samom početku između stranih ratnika na jednoj strani i Armije RBiH na drugoj.

Izetbegović je tolerisao prisustvo ovih ratnika, a Armija se na njih oslanjala kao na udarne jedinice u nekim bitkama, ali ne postoji dokaz da ih je koristio kako bi "islamizirao" populaciju. Štaviše, Islamska zajednica, koja je bila poznata po slijeđenju hanefijskog mezheba, usprotivila se bilo kakvim pokušajima da se građani usmjere ka selefijskoj orijentaciji. Istovremeno, moram upozoriti na tendenciju nekih Bošnjaka da se ponašaju kao da su dobrovoljci bili u potpunosti nepoželjni i kao da su nekako sami sebe prisilili da dođu u Bosnu. Istina je negdje između ova dva narativa o potpunoj saglasnosti i potpunom antagonizmu.

Da, ja u potpunosti odbacujem pokušaje srpskih i hrvatskih medija da pripišu bošnjačkim političarima sve što su strani mudžahedini uradili uključujući i ratne zločine koje su počinili mudžahedini. I da, ja razumijem da Zapad vrši veliki pritisak na Bošnjake da se dokažu kao "dobri" muslimani, tj. bijeli i bezopasni. Ali, važno je da ostanemo pri činjenicama, čak i kada su zbunjujuće", zaključio je on u intervjuu za Al Jazeeru.