Potreban oprez u BiH zbog ptičje gripe: Ovo su preporuke

Ptičja gripa (avijarna influenca) je, u izvještaju Svjetske organizacije za zdravlje životinja (FAO) za 2020., registrovana u 20 evropskih zemalja, među kojima su Bugarska, Rumunija, Mađarska, Hrvatska i Slovenija.

Zbog zabilježenog uzorka u Koprivničko-Križevačkoj županiji 17. novembra, u susjednoj Hrvatskoj izdata je Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica.

Na farmi tovnih purana u Hrvatskoj je utvrđena influenca ptica (podtipa H5N8), za koji dosad nije utvrđeno da uzrokuje zarazu u ljudi.

S obzirom na to da su slučajevi registrirani u susjedstvu BiH, kao neophodne mjere u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) navode da je veoma važno spriječiti kontakt domaćih i divljih ptica što nije lako i preporučuje se držanje domaće peradi zatvorenom.

Nadalje ističu da uposlenici na farmama moraju da koriste zaštitnu radnu odjeću i obuću i vode računa o ličnoj higijeni.

"Neophodno je zaštititi hranu za perad i vodu od divljih ptica, posebno onih koje su uobičajne na farmama, kao što su golubovi, vrapci i druge jer one u prirodi mogu imati kontakta sa divljim plovnim pticama.

U slučaju da se influenca pojavi, neophodno je da se izoluje cjelokupna populacija, a zatim se sve jedinke, oprema i otpad neškodljivo uklanjaju", navode iz INZ.

Dodali su da se na domaćim farmama provode rigorozne mjere dezinfekcije.

"Ograničavanje i zabrana kretanja žive peradi unutar jednog regiona je veoma značajna mjera kontrole i sprečavanja širenja infekcije, kao i zabrana korištenja opreme iz jedne farme u drugoj. Sumnjiva jata drže se izolovana i posmatraju se četiri sedmice", istakli su iz INZ.

Ured za veterinarstvo BiH je još u februaru ove godine obavjestio sve nadležne institucije o pojavi visokopatogene influence ptica u državama istočne Evrope, s mogućnošću da se ona uskoro pojavi u državama susjedima ili u samoj BiH.

"Ptičja ili kokošija gripa je više nego dovoljan razlog da sva lovačka društva ili lovci dostave Veterinarskom fakultetu u Sarajevu sve pronađene uginule divlje ptice. Virusna je akutna bolest domaćih i divljih ptica, veoma rijetko sisara, a pod određenim uslovima može da oboli i čovjek", naglasili su iz INZ Zenica.

Pojasnili su da bolest kod peradi može imati blaži tok u vidu blagih respiratornih infekcija i pada nosivosti jaja ili maligni u vidu respiratornih poremećaja, prestanka nosivosti, gastrointestinalnim i nervnim poremećajima i naglim uginućima ptica.

Stručnjaci INZ-a kažu da meso i proizvodi od peradi koji su već obraćeni, a kojima se ispravno rukuje i dobro se termički obrađuju, ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.

"Pridržavanje dobre higijenske prakse uključuje pranje ruku toplom vodom i sapunom najmanje 20 sekundi prije i poslije pripreme hrane, izbjegavanje unakrsne kontaminacije odvajanjem sirovog mesa i proizvoda od ostale hrane, pranje opreme i površina za pripravljanje hrane s vrućom vodom i deterdžentom, tj. upotreba uobičajenih sredstava za higijenu domaćinstva i dezinficijensa. Temperatura termičke obrade peradi pri kuhanju treba biti iznad 75 stepeni, a pri pečenju minimalno 180 stepeni Celzijusevih", savjetuju iz INZ.