Počela konferencija "Vidljivost djece rođene kao posljedica rata"

U prostorijama Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, počela je konferencija "Vidljivost djece rođene kao posljedica rata", a organizuje se povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Ova konferencija će trajati tri dana, od 24. do 26. novembra, a prisustvovat će predstavnici civilnog sektora, entiteskih i državnih struktura, ministarstva i institucije Ombudsmena u BiH.

Predstavnicima medija povodom otvorenja konferencije obratila se Mirna Omerčaušević, iz Udruženja "Zaboravljena djeca rata".

Trending

Heroji.ba: Online mapa i registar šehida i poginulih branitelja dostupni javnosti

"Iskoristila bih priliku da pozdravim sve prisutne i najavim konferenciju pod nazivom "Vidljivost djece rođene kao posljedica ratnih silovanja", koja ima za cilj da u srodnim organizacijama u Bosni i Hercegovini te drugim akterima osiguramo učešće žena i djece rođene zbog rata u procesima izrade strategija položaja preživjelih. Na taj način bi se doprinijelo poboljšanju položaja žena preživjelih i jednakosti djece rođene zbog rata u bh. društvu i globalno", kazala je Omerčaušević.

Prvog dana konferencije učesnici su imali priliku da posjete izložbu "Breaking Free". Nakon toga je održana panel diskusija - "Pravna prepoznatljivost djece rođene zbog rata".

Moderaciju ovog panela vodi Hana Sokolović, novinarka aktivistica i psihologinja, dok će drugi učesnici biti: Ajna Jusić, koja je ujedno i predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata, Lejla Arnaut (pravnica, vanjska saradnica Udruženja Zaboravljena djeca rata), dr. Amra Delić (istraživačica "Children Born of War – Past, Present and Future", EU funded Marie Sklodowska-Curie Actions Training Network, Plava poliklinika, Tuzla) i Mirela Spahović (Federalno ministarstvo rada i socijalne politike).

Sudionici panela drugog i trećeg dana konferencije, održat će važan program u hotelu Holiday.

"Na konferenciji će se posebno tematizirati uticaj koji nasilje ostavlja na žene, djecu i društvo u cjelini, problem neprijavljivanja nasilja kao i važnost podataka za donošenje državnih akcionih planova za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja. Tokom programa konferencije će se govoriti o ključnim prioritetima i potrebama djece rođene kao posljedica ratnog silovanja.

Istaknut će se izazovi s kojima se svakodnevno susreću i oblici podrške koji su im potrebni. Svakako, gledajući iz ugla djece rođene od seksualnog nasilja, izmjene pravne i administrativne prakse obavezna su tema konferencije. Kako bi konferencija bila potpuna, te u skladu sa važnim procesima tranzicijske pravde, obavezno ćemo se baviti i pitanjem uloge mladih u borbi protiv stigme seksualnog nasilja" , istakla je Mirna.

S ciljem zajedničkog stvaranja mjesta sjećanja i spomenika sjećanja na genocid u Srebrenici, najavljena je još jedna tema konferencije.

"Za kraj, umjetnost u ulozi suočavanja s prošlošću je od velike važnosti i zbog toga je umjetnost još jedan tematski fokus konferencije. S velikim zadovoljstvom najavljujemo predavanje na temu spomenika "Što te nema". To je spomenik sjećanja na genocid u Srebrenici, počinjen 1995. godine. Od 2006. godine, osnivačica projekta, umjetnica Aida Šehović u saradnji sa bosanskohercegovačkom dijasporom, predstavlja ovaj spomenik na gradskim trgovima svijeta sa ciljem na kulturu sjećanja, i ujedno da se ne zaboravi Genocid koji je počinjen u julu 1995. Godine", rekla je Omerčaušević.

Ona je istakla da se nada da će ova konferencija biti dodatna motivacija za druge države, koje će na našem primjeru imati priliku realizirarti svoje iskustvo i da na neki način pruže podršku jednom od najbitnijih populacija na svijetu.

"Naše udruženje ovom konferencijom također najavljuje rad internacionalne zagovaračke mreže putem kojem želimo da podijelimo svoja iskustva i znanja za sve druge države koje se suoćavaju sa vidljivostima djece rođene kao posljedica rata i silovanja, zaključila je Omerčaušević.

Više o internacionalnoj zagovaračkoj mreži kazala je predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata Ajna Jusić kao i o zakonima civilnim žrtvama rata.

"Suština je da u Bosni i Hercegovini da je od 20. do 90 hiljada žena i muškaraca kao i djevojčica preživjelo ratna silovanja. U 2021. godini prepoznato je oko 2780 silovatelja. Ovaj podatak koliko god zvučao velik, naša država nije obezbjedila adekvatne mjere , te je samo 48% silovatelja presuđeno i izvršavaju kaznu. Poslije svih dešavanja naše je pravo da se borimo da žene dobiju pravo da nakon dana svi ljudi dobiju svoju kaznu" kazala je Ajna Jusić.

Što se tiće broja članova, istakla je kako iz godine u godinu sve teže pronalaze nove, iz razloga jer veliki broj ljudi o ovome šuti.

"Što se tiće Udruženja Zaboravljena djeca rata, mi se još uvijek krećemo na istom broju članova, dakle oko 50, koje smo uspjeli skupiti za ovih godina. Morate znati da je jako teško i da je jedan od najvećih problema nalaziti nove članove iz razloga jer većina majki nije spremna da pričaju i obavijene su lancem šutnje, i nisu spremne da svojoj djeci saopšte istinu", istakla je Jusić.

Kroz svoj rad, postali su članovi Internacionalne zagovaračke mreže.

"Internacinalnu zagovaračku mrežu smatramo velikim korakom, jer smo mi kroz svoj rad uspjeli da im pomognemo u ostvarivanju njihovih ciljeva. Jedan od tih je i predstava "U ime oca", te smo ponosni što smo uspjeli obezbjediti članstvo na internacionalnom nivou. Internacinalna zagovaračka mreža ima za cilj a to je da zajedno sa udruženjem vidljivost rođene djece kao posljedica rata, zagovarati politiku koju omogućavava prepoznatljivost, komunikaciju kao i pomirenje", dodala je Jusić.

Ona je izrazila nada da će Parlament Bosne i Hercegovine usvojiti zakon o djeci i njihovim pravima.

"Ukoliko država Bosna i Hercegovina do kraja ove godine bude saglasna sa tim da usvoji zakon o djeci i njihovim pravima, a rođena su kao posljedica rata i ratnih silovanja, činit će je prvom u svijetu", podvukla je Jusić.

Ovaj zakon bi obuhvaćao mjesečna primanja i stipendije, kako se ne bi ponavljalo da ova djeca zbog finansijskih problema ostanu neškolovana.

"Samo dvoje djece su uspjeli završiti fakultet, a ostala djeca su zadržana na srednjoj stručnoj spremi zbog posljedica nepriznavanja kategorije. Svi koji poznajemo zakon da djeci šehida, poginulih boraca obezbjeđujemo neku vrstu prava, te se nadamo da će i ova djeca dobiti ovakve pogodnosti", zaključila je Ajna Jusić.