Intervju / Picula: Macronova izjava o BiH ne stoji, zemlje Balkana moraju dobiti jamstva EU

30. 11. 2019. u 07:43:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

 Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula imenovan je ove sedmice izvjestiteljem Evropskog parlamenta za preporuke Zapadnom Balkanu uoči summita u Zagrebu u maju 2020. godine. Njegova uloga bit će izrada preporuka Parlamenta Vijeću i Komisiji s ciljem otvaranja pretpristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te davanja novog zamaha procesu proširenja.

Piše: Faruk Vele 

15 milijardi za Balkan 

"Osobno, ja sam u mome mandatu stalni izvjestitelj EP za Crnu Goru. Pored toga, vodit ću i radnu skupinu za cijeli Zapadni Balkan. Mislim da će mi to dati punu širinu pogleda na jedan od fajlova koji, također, pregovara u ime EP, a to je novi financijski element pomoći tim zemljama koji je po prijedlogu težak 15 milijardi eura. To mora biti dio novog višegodišnjeg financijskog okvira od 2021. do 2027.  Mislim da je novac vrlo rječita stvar kada govorimo o nekoj politici. Dakle, ako se ovi kamenčići poslože u taj mozaik kojeg očekujem, mislim da će Europska unija izaći iz jedne dugogodišnje pasivnosti spram politike koja, po meni, ostaje pitanje ne samo njezine vjerodostojnost već i interesa, a to je politika proširenja", priča nam Picula.

U intervjuu za Radiosarajevo.ba Picula otvoreno govori o zastojima proširenja EU, opasnostima od uskakanja drugih faktor u geopolitički vakum, izjavama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Bosni i Hercegovini i NATO-u, te predlaže da se u odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske konačno "stane na loptu" i da se počne razgovarati uz mnogo više međusobnog uvažavanja.

"Nismo zadovoljni odlukama Evropskog vijeća, za koje se očekivalo da će dati jednu polupodršku početku pregovora Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, jer su to, naprosto, dvije zemlje koje su ispunile sve što se od njih tražilo kao pretpostavke za početak pregovora. Kad je riječ o Sjevernoj Makedoniji, zahtjevi nisu bili da reformira sustav obrazovanja ili da promijeni porezni sustav, od Makedonaca se tražilo da promijene ime države. To je bilo vrlo traumatično i još uvijek ostavlja političke posljedice u toj  zemlji. Vlada Zorana Zaeva je ispunila taj zahtjev, no odlukom francuskog predsjednika Macrona da se suzdrži, odluka Evropskog vijeća je blokirana, kao što se to događalo u proteklih desetak godina. Prema tome, to je pitanje poremećenog sustava kazao je Picula za Radiosarajevo.ba.

Macronov grijeh

Napominje da je "i prije ove odluke Europskog vijeća" politika proširenja je "trpjela jednu "dugotrajnu agoniju". 

"Indikativno je bilo da, bez obzira što se, recimo, na Kosovu dogodila ratifikacija Sporazuma o granici s Crnom Gorom, da građanima te zemlje nisu ukinute vize za  slobodno putovanje. Prema tome, ne bi nas trebalo iznenaditi ono što se dogodilo na Europskom vijeću. Ali ima i jedna dobra stvar. Kad je ta odluka objavljena, politika proširenja je odjednom ponovno došla u fokus. Svi su shvatili koliko je važno ne napustiti politiku proširenja, jer je, zapravo, istina da je sva povijest EU, povijest njezinog širenja. Od šest članica 1957. do 28 članica danas (Velika Britanija je još članica). EU mora imati otvoren odnos prema politici proširenja", napominje naš sagovornik.

Kako bi taj postupak trebao izgledati, dodaje Picula, to je sada otvoreno pitanje.

"Predsjednik Macron je kritiziran, i to ne samo zbog svoje upornosti da onemogući početak pregovora, nego jer nije ponudio jasnu alternativu postojećem sustavu pregovaranja. On je to nedavno napravio kroz svoj prijedlog koji je poprilična alternativa onome kroz što sada prolaze zemlje koje pregovaraju. Treba vidjeti koliko se to, zapravo, može akomodirati, koliko se dijelovi toga mogu koristiti. Meni se čini u ne baš u velikoj mjeri, jer se radi o koncepcijski izrazito različitom postupaju", objašnjava bivši hrvatski ministar vanjskih poslova.

Za razliku od postojećeg sistema koji obuhvata 35 pregovaračkih poglavlja koje se pregovaraju i poslije kojih zemlja postaje članica EU, po Macronovom prijedlogu radilo bi se o, kako kaže Picula, "nekom stupnjevanom ulasku u EU".

"Dakle kroz sedam krugova pregovaranja, što, naravno, nije ista stvar. Pogotovo kada sad govorimo o zemlji kao što je Crna Gora, koja je otvorila 33 poglavlja. I što bi sad trebala Crna Gora? Vraćati se na početak ili raditi neku vrstu konvertiranja na novi sustav!? Jednako se može reći za Srbiju koja je otvorila 17 – 18 poglavlja. Naravno, ako želim biti ciničan, što se tiče BiH i Kosova, njima je svejedno, jer ni jedna ni druga zemlja nisu ni kandidati niti, je tako skoro otvorena mogućnost njihovog pregovaranja. Međutim, čini  mi se da ćemo morati jako dugo unutar europskih institucija razgovarati o tome kako dati zamah politici proširenja, a da doista postojeću razinu frustriranosti, nezadovoljstva na svim stranama ne pojačamo", smatra Picula.

Vjerodostojnost EU

Na našu konstataciju da bez obzira na očite probleme u BiH, ni EU ne pokazuje određenu spremnost da prihvati iskreno našu zemlju i pomogne joj suštinski, te pitanje koliko je EU svjesna novih odnosa u svijetu i težnji zemlja poput Rusije, Kine, Turske..., da zauzmu njezin prostor na Balkanu, Picula veli:

"Mislim da je jedan od motiva da će se nešto, ipak, dogoditi sa novom generacijom postupanja kada govorimo o proširenju, upravo i strah jednog broja faktora unutar EU, da bi ignoriranje najvećeg dijela građana Zapadnog Balkana da postanu članice, otvorilo put silama izvan Unije, koje nemaju s Unijom geopolitičke podudarnosti, a još manje poštuju iste političke vrijednosti. To je najbolje vidljivo u slučaju Kine ili Rusije. Jednako tako i Turska posljednjih desetak godina klizi u autoritarnost i dovela je svoje odnose s Briselom na povijesno najnižu razinu. Ako EU ne bude kreativna i ne da jamstva tim zemlja da će, bez obzira na ovaj način pregovaranja, postati članice, tada doista EU dovodi u pitanje i vlastitu vjerodostojnost".

Gdje je onda rješenje?

Picula vjeruje da će pomake napravili komisija na čelu s Ursulom von der Leyen.

"Ona je uoči glasanja u Europskom vijeću otvorenost prema Zapadnom Balkanu stavila čak i ispred transatlantskih odnosa, odnosa sa SAD-om. Moram priznati da je većinu nas koji jesmo za proširenje to iznenadilo i to vrlo pozitivno", kaže Picula, dodajući kako se nada konkretnim mjerama koje će dati toj politici jednu vrstu zamaha

Bosna kao žeton 

Komentirajući za Radiosarajevo.ba nedavnu izjavu francuskog predsjednika da je BiH "tempirana bomba" na granici s Hrvatskom, Picula je iznio stav da to sigurno ne stoji.

"To je intervju kojeg je doista trebalo pročitati. Francuski predsjednik je dao intervju  uglednom listu The Econommist. On je tu napravio nekoliko začuđujućih iskoraka, i to ne vjerujem baš u dobrom pravcu. Ne samo da se tom jednom dosta ja bih kazao tvrdom opaskom osvrnuo prema Bosnu i Hercegovinu za koju ja vjerujem bio pokušaj da se stvori atmosfera hitnosti da se problemi rješavaju, ali sigurno ne korespondira sa stvarnim stanjem u BiH. On je, također, rekao da se i NATO nalazi u stanju moždane smrti. Odjednom je odlučio omekšati odnose prema ruskom predsjedniku Putinu koji, doista, prema EU ne gaji prijateljske osjećaje, jednako kao i američki predsjednik Trump koji otvoren protivnik EU, koji pomaže Brexit i daje za pravo svima koji bi rastočili EU", veli Picula.

Nadalje, hrvatski evropski zastupnik kaže da je francuski predsjednik otvorio  mnogo pitanja i dao odgovore koji nisu očekivani od čovjeka koji je lani održao čuveni govor u Sorboni, gdje se vrlo pozitivno odredio prema budućnosti EU s nizom dobrih prijedloga.

"Sad je napravio korak unazad. Ja to dovodim u vezu s njegovom pozicijom unutar Francuske. Ta pozicija je dovedena u pitanje i bojnim protestima, približavanjem skorih izbora u Francuskoj itd. On koristi BiH, ali i blokadu proširenja EU kao zamjensku temu. To znači da je tvrd prema politici proširenja kako bi sa drugim faktorima unutar EU "provukao" neke svoje ideje o reformiranju Unije. On je inače nezadovoljan razinom recepcije svojih ideja od Berlina i drugih sjedišta moći. Na ovaj način on pokušava politiku proširenja koristiti kao trgovački žetona kako bi naprosto otvorio raspravu o stvarima koje su Francuskoj značajnije", rekao je zastupnik u EP.

Govoreći o odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske, opterećene aferama i oštrom političkom retorikom, Picula se založio za njihovo poboljšanje.

"Narod nije blesav. Narod na komplicirane situacije ima odgovor preko poslovica. Meni je jedna od dražih da su za tango potrebni barem dvoje. U ovom slučaju, možda će trebati cijelo jedno kolo za popravljanje odnosa u regiji. Napravo, da su važni bilateralni odnosi, ali meni se čini da u ovom slučaju i mediji mogu pomoći. Hrvatska od 1. siječnja preuzima predsjedavanje Evropskim vijećem. To je država bez takvog iskustva. U Hrvatskoj se stvara jedna vrsta atmosfere kao da se radi o šest mjeseci u kojima se puno toga mora potvrditi. Ja vjerujem da će hrvatska vlada iskoristiti tih šest mjeseci i upravo sada intrigantno pitanje proširenja učiniti jednim od prioriteta", ističe Picula.

Popravljati odnose Sarajeva i Zagreba

Štaviše, on summit u Zagrebu vidi kao šansu. 

"To znači da u sklopu priprema za zagrebački summit početkom svibnja treba napraviti ozbiljan posao kako bi se, prije svega, otkočili pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i stvorila bolja atmosfera kada se govori o evropskoj perspektivi svih zemalja zapadnog Balkana. Pogotovo za Hrvatsku važne BiH. Neke druge okolnosti ne idu u prilog kao što su izbori u Hrvatskoj ili neformiranje vlade u BiH. Postoje pretpostavke da se postojeća nestabilnost održi još nekom vrijeme. No, hrvatsko predsjedanje EU je dobar mediji da se stvari odblokiraju i da se doista pokuša s jednom politikom koja je u interesu i BiH i Hrvatske, a Boga mi i cijele EU", konstatira naš sagovornik.

Na koncu, Picula se slaže da je potrebno mnogo više međusobnog razumijevanja između BiH i Hrvatske, jer na koncu, niko nigdje s ovih prostora neće ići i upućeni smo jedni na druge.

"Ne možemo se preseliti ni u blizinu Mongolije, ni u blizinu Čilea. Ostajemo tu gdje jesmo. Ako treba malo pameti upotrijebiti da se iz nedavne prošlosti i aktualnih problema izvuku neke pouke onda je to da ta vrsta napetosti ili guranja problema pod tepih nikome ne čini neku osobitu korist. Prema tome, ja vjerujem da će šest mjeseci biti  prava prilika da se stvari poprave. Hoće li biti iskorištene, to ćemo još vidjeti", zaključio je Tonino Picula.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA