Njemačka nakon izbora Scholza: Berlin će se oštro suprotstaviti podjelama BiH

Socijaldemokratski političar Olaf Scholz, kao što je poznato, izabran je jučer u Bundestagu za novog njemačkog kancelara.

Piše: Faruk Vele

Trending

Aleksandar Vučić se oglasio: "Ovo je odličan dan za Srbiju..."

Za Scholza je glasalo 395 zastupnika, 303 ih je bilo protiv, a šest se suzdržalo glasanja. Za izbor kancelara je prema Ustavu potrebna tzv. kancelarska većina od najmanje 369 glasova, dakle većina svih, a ne samo prisutnih članova parlamenta.

Nova socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada kojoj je Scholz na čelu, raspolaže s 416, a 20. saziv Bundestaga broji 736 zastupnika.

Time je i formalno okončana 16-godišnja vladavina Angele Merekel, koja u historiju odlazi kao zasigurno pozitivna politička ličnost.

No, šta postmerkelovska era donosi Zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini? Kakve će Berlin imati pozicije prema ovom dijelu svijeta u budućnosti?

Neopravdan strah

O tome za portal Radiosarajevo.ba govore poznati politolozi, politički analitičari i dobri poznavatelji političkih prilika u Njemačkoj, ali i na Balkanu.

"Jučerašnji izbor kancelara Olafa Scholza i nove 'Semafor' koalicije značio kraj jedne ere, 16-godišnje vladavine Angele Merkel. Mnogi na Zapadnom Balkanu se boje te promjene zbog dominantne uloge koju je kancelarka Merkel zauzimala u politici Evropske unije (EU) prema regiji. Taj strah, međutim je neopravdan.

Prvo, jer Merkel zbog gubitka strateškog pravca svoje politike prema regiji na kraju ostala poprilično praznih ruku, počevši od dijaloga Kosovo-Srbija, preko blokiranja predpristupnih pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom od strane francuskog predsjednika Emmanula Macrona do Bosne i Hercegovine", kaže za portal Radiosarajevo.ba poznati politički analitičar, viši saradnik Democratization Policy Councila (DPC) iz Berlina Bodo Weber.

Važna poruka za BiH

Politolog i politički analitičar Harun Cero ističe da će nova njemačka vlada, predvođena socijaldemokratom Scholzom, sigurno biti angažirana na Zapadnom Balkanu, u nekim scenarijima možda čak i više nego prethodne.

"Zapadni Balkan je dio koalicionog sporazuma, bio je i u prethodnom, ali kako se čini, sada postoji veći sentiment i želja da se stvari na ovim prostorima počnu kretati naprijed i kada uzmemo to u obzir, za očekivati je da 'Semafor' koalicija bude puno proaktivnija kada je u pitanju regija.

Novi kancelar Scholz je nedavno kazao kako sigurnost Evrope ovisi o tome da li će biti promjena granica na ovom kontinentu i da je to nedopustivo. Rekao je da je osnov sigurnosti u Evropi da granice, koje sada imamo, ne budu pod znakom upitnika. Kazao je to u kontekstu krize u Ukrajini, ali jednako je to važna poruka i za Zapadni Balkan", ističe Cero.

Berlin će se suprotstaviti podjeli BiH

Prema riječima Webera, nova koalicija, najviše zbog jake uloge Zelenih, je garant kontinuiteta zalaganja Njemačke unutar EU za odlučnu politiku prema Zapadnom Balkanu.

"Pri čemu vjerujem da će nova vlada imati jaču poziciju prema Parizu u smislu deblokiranja EU integracijskih procesa. A što se tiče BiH, vjerujem da je Berlin, počevši od prve ministarke vanjskih poslova, Annalena Baerbock, potpredsjednice stanke Zelenih, još jače insistirati da svi zapadni pregovori u BiH budu bazirani na europskim, demokratskim principima i vrijednostima, a ne na to šta se, navodno, mora dati nekome od nacionalističkih lidera da bi se postiglo lažan pregovarački uspjeh, koji će samo voditi ka daljoj etničkoj podijeli, i ultimativno raspadu države BiH", naglasio je Weber.

Cero, s druge strane, podsjeća da su SPD i Zeleni imaju jasne stavove kada je u pitanju BiH.

"Svjesni su da je situacija jako ozbiljna, te da prijeti stabilnosti kontinenta. Pored razumijevanja i spremnosti na djelovanje kada je u pitanju politika člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, SPD i Zeleni se, također, jako zalažu za izborni zakon koji će biti inkluzivan, a čija će osnova biti individualna prava građana, ne zanemarujući nacionalne, odnosno etničke sentimente. Potrebno je, kako je to tokom posjete BiH rekao donedavni njemački ministar za Evropu u okviru Ministarstva vanjskih poslova i član SPD-a Michael Roth, razviti nešto gdje će se građani identificirati s državljanstvom, gdje u tom kontekstu neće biti bitna etnička pripadnost, vjera i slično. Sve to, kako je naveo, ne ruši federalizam, i dalje se svi mogu identificirati sa svojom kulturom", podsjeća Cero.

Prema Cerinim riječima, ista stajališta zastupaju i Zeleni, koji će predvoditi ministarstvo vanjskih poslova.

"Baerbock je recimo 2017.u Bundestagu inicirala raspravu pod nazivom 'Srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini', gdje je zajedno s ostalim predstavnicima Zelenih u 25 pitanja upućenih Angeli Merkel tražila da se tamošnja vlada očituje o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH o proslavi neustavnog 9. januara. Tu je u tom kontekstu tematizirala i druge probleme kada je u pitanju nekonstruktivno djelovanje unutar BiH", ističe sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

Veza sa Francuskom

Zeleni i Baerbock su se, također, i ranije oglašavali kada je u pitanju BiH i humanitarna situacija po pitanju migranata.

"Kao rezultat toga u koalicionom sporazumu imamo rečenicu koja kaže: 'Za buduća proširenja schengenskog prostora, uz postojeće sigurnosne kriterije želimo obratiti posebnu pažnju na poštivanje vladavine prava i humanitarnih standarda', što bi moglo predstavljati problem za Hrvatsku koja želi ući u Schengen", ističe Cero.

Kako će se voditi dijalog unutar same njemačke vlade, ali, što je posebno važno, sa susjedima?

"Treba znati da su prvi put u historiji Njemačke na saveznom nivou tri stranke, tako da je sigurno da proces donošenja domaćih i vanjskopolitičkih odluka neće biti jednostavan, te da će, pored SPD-a i Zelenih, biti potreban i pristanak liberala-FDP-a. Za očekivati je, također, da se saradnja Berlina s Londonom i Washingtonom bude jača, odnosno da njihovi potezi u regiji budu vise koordinisani. Pitanje koje ostaje otvoreno je kakav će biti budući odnos s Francuskom, koja je krenula u strateško savezništvo s Italijom, ali i Rusijom. Ti odnosi će dodatno odrediti pravac buduće njemačke vanjske politike", zaključio je Cero.