Neprihvatljiva rješenja koja vode u nejednakost građana i daljnje podjele BiH

Pod predsjedavanjem Mire Lazovića, ratnog predsjednika Skupštine RBiH, Vijeće za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u EU i NATO održalo je jučer svoju prvu sjednicu u Sarajevu.

Na poziv Vijeća stručnu ekspertizu o Konvenciji o ljudskim pravima i slobodama, koja je sastavni dio Anexa IV deytonskog mirovnog sporazuma, kao i položaju, ulozi i načinu odlučivanja Venecijanske komisije, te Rezoluciji Vijeća Evrope broj 1513 iz 2006. godine prezentirala je prof. dr. Lada Sadiković u svojstvu eksperta.

Vijeće za provedbu Deklaracije želi informisati javnost da je jedino zvanično i javno mišljenje Venecijanske komisije ono iz 2005. godine, te da od tada do danas Venecijanska komisija, što se može vidjeti na zvaničoj web-stranici komisije, nije zauzimala neka dodatna ili posebna mišljenja koja se odnose na ustavno-pravno uređenje Bosne i Hercegovine.

Trending

Donald Trump zaprijetio Panami: "Ova potpuna 'pljačka' naše zemlje će odmah prestati"

Ostalo je nejasno ko su ličnosti koje su prisustvovale pregovorima u Neumu i Sarajevu, a koje su u javnosti predstavljene kao predstavnici Venecijanske komisije, te da međunarodni medijatori upoznaju bh. javnost da li su prisutne ličnosti imale mandat da daju mišljenje ili stavove o ponuđenim rješenjima na pregovorima u ime Venecijanske komisije.

Vijeće sugeriše političkim strankama, potpisnicima Deklaracije, da u kontaktima i razgovorima koji vrše sa predstavnicima međunarodne zajednice insistiraju da su polazna osnova za eventualne izmjene Ustava BiH stavovi Vijeća Evrope po Rezoluciji broj 1513. iz 2006 godine i svakako presude ESZLJP.

Svaki drugi pristup moderiranja pregovora o ustavnim promjenama u BiH je bespredmetan i nije u funkciji podrške Bosni i Hercegovini ka njenom putu u EU.
Vijeće stoji na stanovištu da javne izjave političkih predstavnika koji su parafirali Deklaraciju moraju biti u saglasnosti sa tekstom parafirane Deklaracije.

Promoviranje rješenja koja bi dovela do nejednakosti prava građana BiH po etničkom principu, dodatna etnička podjela u kontekstu etničkog biranja na direktnim izborima, nisu u saglasnosti sa tekstom i principima Deklaracije.

Vijeće stoji na stanovištu da se izbori u BiH moraju održati kako je to propisano važećim Izbornim zakonom u 2022. godini. Sve eventualne opstrukcije a posebno funkcioneri koji to pokušavaju opstruirati, moraju se procesuirati od strane nadležnih državnih institucija.

Rukovodstvo Vijeća nastaviće komunikaciju sa relevantnim bh organizacijama iz SAD, Kanade, Australije, Austrije, Njemačke i drugih evropskih država, u cilju uspostave odbora Vijeća za dijasporu, kao bi se Deklaracija i stavovi Vijeća putem bh organizacija prezentirali vladama u navedenim državama.