Nemin Muzur: Vratili smo Ilidžu građanima

Možda su neki i bili skeptični u pogledu mogućosti novog načelnika Općine Ilidža Nermina Muzura da u ovom dijelu Kantona Sarajevo, koji je godinama istican po lošim primjerima, nerijetko i s podsmijehom, po bahatosti i zloupotrebama – u relativno kratkom vremenu donese toliko neophodne kvalitativne promjene.

Razgovarao: Faruk Vele

Dvije i pol godine kasnije, zamah kojeg pokazuju lokalne vlasti s Muzurom na čelu u pogledu nekih strateških promišljanja i vizije razvoja, već sada upućuje na izvjesnost promjena - na bolje. Osjeti se to i u dinamici općine, pa i u stavovima građana. Konačan ishod ove priče, ipak, neće zavisiti samo od načelnika Muzura, ali svakako je na njemu najveća odgovornost...

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

Upravo zbog toga, budući da je dužnost medija uglavnom da kritiziraju negativne promjene u društvu, treba imati dovoljno hrabrosti i kada se primjećuju pozitivni iskoraci. To je povod za ovaj intervju kao svojevrsnu rekapitulaciju urađenog na prostorima Ilidže od 2020., a opet dovoljno daleko od izborne godine, kako bi se zadržala objektivnost.

Dom dobrih ljudi

Radiosarajevo.ba: Gospodine Muzur, pred Lokalne izbore 2020. nastupili ste sa programom Ilidža 2020-2024 "Ilidža dom - dobrih ljudi". Negdje ste kazali i da od Ilidže želite stvoriti "najljepšu i najrazvijeniju općinu". Evo, nekih godinu i pol prije završetka ovog mandata, koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima?

Muzur: Tako je, u kampanju smo ušli sa jasnim planom - "Ilidža, dom dobrih ljudi". Ono što je važno, nismo išli sa pojedinačnim obećanjima, naš pristup je bio da želimo pokazati da može bolje i drugačije. Mislim da smo u tome uspjeli uzimajući u obzir kroz šta smo sve prošli od početka mandata - COVID, najveće poplave, pa ove godine padavine skoro svih šest mjeseci itd.

Usvajali smo svake godine rekordne budžete, 2021. godine smo realizovali 24 miliona, a već 2022. godine 50 posto više, više od 36 miliona KM. Broj zaposlenih po našem dolasku je bio 20.156, u vrijeme COVID-a je smanjen na 18.500. Nakon pandemije COVID-a smo se vratili na 21.000, a da bi prema posljednjim zvaničnim podacima već prešli 26.000.

Novi programi za mlade, programi za privredu, programi zapošljavanja, programi utopljavanja i mnogi drugi su potvrda da zaista radimo i pokušavamo biti najbolji servis našim građanima. Drago nam je da ove rezultate vide i veliki brendovi, te sjedište svojih kompanija prebacuju na teritoriju naše općine.

Radiosarajevo.ba: Jeste li se u tom procesu suočavali s pritiscima i kakvim?

Muzur: Naravno, pritisaka je bilo. Na svaki smo odgovorili onako kako je bilo adekvatno i što je najvažnije, danas svjedočimo da procesi nisu stali. Država je pobijedila u svakom od tih izazova, bez da je bilo čije pojedinačno pravo uskraćeno.

Trg, sportski centar, najveći park...

Radiosarajevo.ba: Ovih dana vidljivo je dosta aktivnosti na području Ilidže, projekata koji se privode kraju ili su u toku, koje projekte biste s obzirom na značaj posebno izdvojili?

Muzur: Veliki je broj projekata, ono što nam je najvažnije da su svi u skladu sa Strategijom razvoja Općine i da se realiziraju prema predviđenoj dinamici. Veliki trg u Maloj aleji između škola potpuno mijenja izgled centralnog dijela općine, a radove završavamo u idućem mjesecu.

Radovi na jednom od najljepših sportsko-rekreativnih centara pored rijeke Željeznice se privode kraju, potrebna nam je samo jedna sunčana sedmica da bi sve završili. Počeli smo radove u najvećem parku od cca. 50.000 kvadratnih metara, i to rekonstrukciju šetnica, rasvjetu i osnovni mobilijar. U isto vrijeme radimo dugo čekane projekte kanalizacije npr. u Butmiru, Rakovici i Osjeku.

Radiosarajevo.ba: Čini mi se da je posebna pažnja posvećena sportsko-rekreativnim sadržajima, šta bi ste u tom smislu istaknuli?

Muzur: Općina Ilidža se može zaista pohvaliti velikim imenima u svijetu sporta koji su napravili zapažene karijere, na Ilidžu donijeli evropske, svjetske pa i olimpijske medalje. Ako tome dodamo geografski položaj i ambijent u kojem se nalazimo, mislim da je više nego logično da prednjačimo u tim stvarima i da postavljamo takve standarde.

Prvo bih istakao Stojčevac koji je najposjećenije izletište trenutno, zatim sportski centar Hrasnica sa izgrađenim terenom sa umjetnom travom te postavljenim reflektorima, sportsko-rekreativni park uz rijeku Željeznicu, rekonstrukcija velikog parka Kosturnice i dr. Očekujemo ubrzo početak izgradnje sportske dvorane Hrasnica, raspisan je tender za rekonstrukciju sportske dvorane Ilidža itd.

Oživljeni Stojčevac

Radiosarajevo.ba: Čak i oni koji se ne slažu s Vama priznaju Vam neke projekte poput spomenute reafirmacije izletišta Stojčevac i vraćanje tog djela Ilidže građanima Sarajeva, kakve povratne informacije stižu do Vas i kakve su razvojne perspektive konkretno tog lokaliteta?

Muzur: Stojčevac je možda najbolja slika našeg odnosa, ili komparacija nekog prethodnog i trenutnog stanja i odnosa. Potpuno oživljen, slobodno mogu reći, sa aspekta izletišta i osnovnog mobilijara, ljepši nego ikad. Prethodni vikend je održana najmasovnija humanitarna trka Stojčevac 5K, prije toga smo imali cjelodnevni sadržaj za najmlađe, a prihod od uplaćene kotizacije za trku, u ne malom iznosu od 10.000 KM smo donirali. Nastavljamo dalje sa uređenjem i unapređenjem izletišta, kao i sa novim sadržajima. Stojčevac je izletište na koje nam sad dolaze najmlađi iz vrtića i osnovnih škola iz cijelog KS.

Veliki dan: Počinje izgradnja pruge za Hrasnicu

Radiosarajevo.ba: U vrijeme Vašeg mandata ozbiljnije se započelo sa pričom o tramvaju za Hrasnicu, koja se realizira u saradnji s višim nivoima vlasti, u kojoj fazi je ta ideja i šta bi ona trebala donijeti stanovnicima Ilidže?

Muzur: Svi trebaju znati da je konkretan pristup izgradnji tramvajske pruge uslijedio nakon imenovanja Vlade "Šestorke", i to je Vlada koja je zvanično prvi put prugu usvojila u sklopu investicijskih projekata Vlade KS. Naredna Vlada je uspjela da ubijedi sve razvojne banke i institucije da je ista ekonomski neisplativa i projekat potpuno ugušila. Po našem dolasku u Općinu Ilidža i po imenovanju nove Vlade KS u 2021. godini uslijedio je težak put vraćanja povjerenja i prezentacije projekta kao nešto što je zaista potrebno kako našoj lokalnoj zajednici tako i KS.

Uz veliku pomoć Vlade KS, resornog ministarstva i posebno ministra Adnana Štete uspjeli smo stvari vratiti na željeni put i prema posljednjim informacijama već naredni mjesec bi mogli početi radovi postavljanja gradilišta i uvođenje izvođača u iste. To će biti sigurno veliki dan za nas, a nama u Općini Ilidža neopisiva privilegija, čast i ponos da pripradamo generaciji koja će priču o tramvaju sprovesti u djelo.

Slučaj "Memić"

Radiosarajevo.ba: Nedavno smo svjedočili hapšenju Vašeg prethodnika, prof. dr. Senaida Memića, hoće li Općina izvršiti reviziju onog što je rađeno u tom periodu i eventualno otkloniti posljedice nelegalnih radnji?

Muzur: Kad smo došli u Općinu rekli smo prvi dan da je naš pravac razvoj i prosperitet Općine. Svim istražnim organima i revizijama smo se stavili na raspolaganje ukoliko imaju neku potrebu za provođenjem bilo kakvih aktivnosti. Mi radimo sve zakonom propisano i interesantno je da smo prije Općih izbora imali reviziju nakon dugo godina u Općini Ilidža i ista se upravo odnosila na našu prvu godinu poslovanja. Popravljamo i unapređujemo stanje, paralelno sa realizacijom velikih projekata na terenu.

Sporna gradnja - nastojimo otkloniti štetu

Radiosarajevo.ba: Svjedoci smo problematičnog načina gradnje u proteklom periodu na Ilidži. Koliko vlasti Općine - jasno s višim razinama vlasti - mogu učiniti da se intervenira u javnom prostoru u smislu višeg stepena urbanizacije i sadržaja kako bi se otklonili propusti u kojima razinu stanogradnje nisu pratili ostali infrastrukturni sadržaji, što, jasno, utječe i na kvalitetu života?

Muzur: Bojim se da imamo veliki broj takvih primjera, pa čak i s trajnom i nepopravljivom štetom. Tamo gdje je moguće nesto popraviti, već smo na terenu i djelujemo, ali problemi su različiti - od osnovne putne infrastrukture, komunalne infrastrukture do dječijih igrališta i sl.

Definitivno nam nedostaje rukopis kreativne struke, koja želi da se razvijamo i gradimo. Nedostaju nam planski dokumenti koji su osnova za sve. Pokušavam sa kolegama načelnicima kroz zajedničke sastanke da budemo mi ti koji pokreću navedene stvari, te sa višim nivoima da donesemo odluke koje će biti u interesu naših građana.

Razvoj turizma

Radiosarajevo.ba: Ilidža je prepoznatljiva i po svojim turističkim potencijalima, kakvi su Vaši planovi na tom polju i što se može učiniti kako bi te mogućosti bile dodatno iskorišteni?

Muzur: Tako je, općina smo sa ubjedljivo najvećim brojem noćenja u KS, sa najvećim brojem turista, organizovanih događaja itd. Upravo projekti koje sam prethodno pomenuo su sadržaj koji će upotpuniti sliku općine Ilidža kao turističke destinacije. Ovim sadržajima pokušavamo da stignemo realni sektor koji je po ulaganju i investicijama u svoje sadržaje mnogo odmakao lokalnoj zajednici u prethodnom periodu.

Radiosarajevo.ba: Dokle se došlo sa projektom XII transverzale od Stupske petlje prema Aerodromu Sarajevo. Nedavno ste imali susrete u vezi sa tim pitanjem. Koliko će rješavanje tog uskog grla" biti korisno za Ilidžu i cijeli grad?

Muzur: Aktueliziran je opet projekt XII transferzale u saradnji sa JP Cestama FBIH i kolegama iz Općine Novi Grad. Tu smo i bićemo podrška za sve što se tiče naše općine.