Nema tajnog sporazuma Izetbegović - Ćović, nećemo podržati getoizaciju

To je izjavio predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i član Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH Halid Genjac.

"Tu se, prije svega, odgovorima na pitanja daje izjašnjenje o tome da li je država ispunila političke, ekonomske uslove i da li je sposobna da prihvati obaveze članstva u EU.  Značajno je napomenuti da to ne sadrži one obaveze koje su već sadržane u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje su tamo posebno i pojedinačno razrađene, ali sve ostalo u poglavljima o kojima se pregovara sadrži ta pitanja. Isto je tako značajno napomenuti da ta pitanja imaju svrhu da pored ostalih izvora Evropska komisija izradi preporuku i na osnovu toga se izjašnjava Evropsko vijeće. Koliko god je važno da Evropska komisija preporuči pozitivno mišljenje za kandidacijski status isto tako je važno i da se preporuči datum za otvaranje pregovora. Ako ne, to je i važnije", rekao je Genjac. 

Mehanizam koordinacije mogući mehanizam blokada

Sve to, kaže Genjac, je na neki način uslovljeno kvalitetom odgovora na pitanja, tačnošću odgovora na pitanja i blagovremenošću odgovora na pitanja. 

"Veoma je značaj jedinstvenog i blagovremenog odgovora i kvaliteta tih odgovora. Mislim da ćemo imati određenih problema. Kao što je to u BiH praksa, uz svaki postupak, uz svako pitanje, u svaki problem unesu se značajne političke dimenzije. I ovog puta će to biti. Možda olakšava donekle činjenica što su to pitanja koja su iz takozvanog evropskog miljea i ona vrijede manje-više za sve države kandidate i na njih se odgovara činjenicama. To donekle olakšava, međutim, ipak, do dolaska jedinstvenog odgovora praksa je do sada pokazala da se pojavljuju problemi", upozorio je Genjac.

Fokus na socio-ekonomskim pitanjima

Provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i sticanje kandidacijskog statusa BiH u EU, smatra Genjac, pitanja su koja se trebaju razdvojiti i moguće ih je, kaže, razdvojiti.

"Opća neka obaveza i ustavna i po osnovu svih konvencija koje smo mi preuzeli i koje su iznad Ustava BiH nalaže da se što prije provedu presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Jer, one se tiču ljudskih prava, i to je uvijek prioritet. Međutim, izmjena ustava u svakoj državi, a onda pogotovo u BiH sa ovako složenim ustavnopravnim aranžmanom i strukturom, uvijek angažuje veliki dio društvene energije i dugo traje. To nije samo nešto što važi za Bosnu i Hercegovinu. I u nas to već predugo traje. S druge strane, značajno je napomenuti da je nakon obnovljenog pristupa EU prema BiH, nakon Britansko-njemačke inicijative, rekao bih, sasvim opravdano, a nakon uviđanja prethodne greške, usaglašavanje Ustava BiH sa odgovarajućim presudama stavljeno u neki relaksiraniji kolosijek, a da je u prvi plan stavljene su socio-ekonomske reforme", naveo je Genjac. 

To znači, naglašava, da u BiH imamo Reformsku agendu, dnevni red za provođenje socio-ekonomskih reformi koje uglavnom, manje-više idu svojim tokom. Stupio je, kaže Genjac, na snagu SSP, adaptiran je trgovinski dio Sporazuma, usvojen je Mehanizam koordinacije, usvojen je određeni broj reformskih zahvata...

Neće biti novih podjela na etničkom principu

Genjac koji je i član Ustavnopravne komisije Doma naroda PS BiH, naglašava kako treba pažljivo iščitati novu presudu Ustavnog suda BiH u pogledu izmjena Izbornog zakona BiH, a odnosi se na način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

"Još nisam dobio tu presudu. Tu postoji određena disproporcija u smislu važnosti nekog naroda u nekom kantonu i to vjerovatno treba dovesti u najmanju moguću mjeru usaglašenosti i proporcije. Nikada nije moguće idealno rješenje. Međutim, nikako prilikom rješavanja tog problema ne smijemo proizvesti nove probleme, što znači ne smijemo proizvesti nove sejdić-fincije u ovom slučaju u kantonima da određeni narodi, konstitutivni, ne mogu doći iz nekog kantona ili da izgube pravo da budu birani i da biraju za domove naroda. Moramo, ako je intencija da se omogući konstitutivnim narodima, odnosno da svaki pripadnik tog naroda da mu glas isto vrijedi, onda moramo to i ispoštovati. I to tako da svi Bošnjaci, svi Srbi i svi Hrvati, bez obzira u kom kantonu se nalaze, moraju biti u mogućnosti i da biraju i da budu izabrani u Dom naroda Parlamenta FBiH. I to jeste zahtjevno, ali je moguće riješiti", cijeni Genjac.

Ne smije se, kaže, nikako desiti da provođenje ili rješavanje te presude dovede do nove teritorijalizacije na etničkom principu ili getoizacije da se samo sa određenog teritorija biraju predstavnici u Dom naroda Parlamenta FBiH. 

"To se nikako ne može desiti, to se ne smije desiti", upozorava Genjac.

Naglašava kako već postoji velikih problema sa Izbornim zakonom BiH, te da je formirana jedna tehnička radna grupa od predstavnika stranaka na državnom nivou koje čine parlamentarnu većinu, ne sa ciljem da ona riješi sva pitanja jer to nije moguće bez parlamentarne procedure i učešća svih stranaka. Ali, navodi, da bi ova tehnička radna grupa trebala napraviti svojevrsnu inventuru svih problema koji su se pojavili, koji su od ranije prisutni sa Izbornim zakonom BiH. Tu je, kaže on, pitanje od Mostara, izbora nedostajućih delegata srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH, preko presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu... 

"Opcija iz koje ja dolazim, SDA, nikada neće prihvatiti rješenja koja u sebi sadrže nove podjele, novu teritorijalizaciju na etničkom principu, jer toga u BiH samim Dejtonskim ustavom ima previše. Naravno, veliki broj spekulacija u javnosti je prisutan o takozvanim sporazumima, dogovorima koji su neke misterije, koji su neke tajne, koji su neke nove podjele. Ja moram reći da ništa od toga nema. Nema nikakvih tajnih dogovora predsjednika SDA Bakira Izetbegovića sa nekim drugim liderima, sa Draganom Čovićem ili nekim drugim. Ima i bilo je nastojanja da se neka od ovih pitanja riješe. Bilo je raznih prijedloga, uglavnom motiviranih željom da se hrvatskim biračima u BiH osigura što je moguće veći uticaj na izbor jednog člana Predsjedništva BiH, obzirom da su oni u demografskom potencijalu ili u statističkom smislu malobrojniji u odnosu na Bošnjake", navodi Genjac. 

Mostar se ne može porediti s drugim gradovima i općinama

Kaže, bilo je tih pokušaja, ali uvijek se vodilo računa da to ne bude neka nova  podjela, neka nova teritorijalizacija i toga, tvrdi, neće biti.

"Spekulacije, spinovanja u javnosti, pa čak, rekao bih, koji su i kod dobronamjernih ljudi u nekim momentima možda proizveli situaciju da sumnjaju, poručujem jasno - od toga nema ništa. Takvih misterioznih dogovora nema, ali će biti nastojanja i pokušaja da se pronađe kompromis koji je najbolji za BiH, za sve njene narode i građane", istakao je Genjac. 

Genjac navodi da je vrlo teško pretpostaviti i neku vremensku odrednicu da li će građani Mostara u narednoj godini nakon osam godina čekanja ponovno na birališta ili će morati čeklati 2018. kada se održavaju opći izbori u BiH.