CITES / Mnoge biljke ili životinje u BiH su ugrožene ili se nalaze pred istrebljenjem

21. 03. 2018. u 10:25:00 Cites u BiH

Shares:0

Bosna i Hercegovina posjeduje izuzetnu biološku raznolikost jer se prostire na tri biogeografske regije – alpsku, mediteransku i kontinentalnu, pa je samim time bogata biljnim i životinjskim vrstama.

Međutim, bogatstvo vrsta ne podrazumijeva nužno i mnogobrojnost unutar pojedine vrste. U našoj zemlji je slučaj da su mnoge biljke ili životinje ugrožene ili se čak nalaze pred istrebljenjem.

Zbog toga su na novou entiteta u BiH napravljene tzv. Crvene lista zaštićenih vrsta. U RS je 2012 objavljena Crvena lista zaštićenih vrsta flore i faune, dok je u FBiH 2015 godine objavjena Crvena lista biljaka, životinja i gljiva koja donosi i stepen ugroženosti.

Nažalost, istovremeno s porastom ugroženosti pojedinih vrsta, raste njihova cijena na crnom tržištu, a krijumčarenje ugroženim životinjama i biljkama velik je problem u našoj zemlji. Mrki medvjed, vuk, evroazijski ris, vidra, mehkousna pastrmka - samo su neke od vrsta koje obitavaju na tlu naše temlje, a čiji je opstanak doveden u pitanje. Nažalost, često su na meti krivolovaca i krijumčara.

Zineta Mujaković, stručna savjetnica u FMOIT-u - undefined

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba: Zineta Mujaković, stručna savjetnica u FMOIT-u

Zineta Mujaković, stručna savjetnica u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma podsjeća da je Bosna i Hercegovina još 2009. godine potpisala konvenciju CITES o međunarodnoj trgovini ugroženih vrsta flore i faune, s ciljem da bi spriječila trgovinu zaštićenim ili egzotičnim vrstama.

Za uspješno provođenje CITES konvencije potrebna je saradnja između inspektora zaštite prirode, uposlenika Carine, veterinarske i sanitarne inspekcije, tužilaštava i sudstva.

„Unatoč tome što je BiH potpisala CITES konvenciju još 2009, njena implementacija je izostala, a posljedice su evidentne u svakodnevnoj eksploataciji biljnih i životinjskih vrsta koje su ugrožene. To dovodi do nekontrolirane trgovine tim vrstama i porasta crnog tržišta, degredacije staništa, ugrožavanja vrsta sa crvenih lista i ekonomskih gubitaka koje trpi država zbog neplaćanja velikog broja taksi“, pojasnila je Zineta Mujaković.

Samim potpisivanjem, naša zemlja se obavezala se da će provesti zaduženja proistekla iz CITES konvencije. Slično je i sa ostalih 180 zemalja potpisnica CITES-a – one su u obavezi ovlastiti zvanično tijelo koje će izdavati dozvole za promet ugroženih vrsta, tj. imenovati jedno ili više savjetodavnih i naučnih tijela sa zadatkom monitoringa, rekla je Mujaković.

Trenutno se u našoj državi provodi projekat „Doprinos provedbi CITES konvencije u BiH“ kojeg implementira Udruženje Eko-Log već godinu dana, a koji finansira Europska unija u iznosu od 250.000 eura. U projektu su okupljene sve nadležne institucije kako na državnom, tako i na entitetskom nivou. Projekat ima za cilj podržati napore bh. vlasti u procesu praćenja i kontrole trgovine i prometa životinjskim i biljnim vrstama u BiH, kao i u izradi i provedbi zakona u ovoj oblasti.

Zineta Mujaković, stručna savjetnica u FMOIT-u - undefined

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba: Zineta Mujaković, stručna savjetnica u FMOIT-u

„Mogu reći da sam zadovoljna provedbom i dinamikom jer je urađena kompletna analiza legislative koja se tiče ove oblasti. To nije nimalo lagan posao. U planu je davanje prijedloga za izmjene postojeće legislative, a zatim i educiranje svih onih predstavnika nadležnih institucija i carinske službe kako bi prilikom susreta sa ugroženim vrstama znali šta učiniti. Edukacija je planirana u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru kako bi mogli prisustvovati predstavnici institucija iz svih dijelova BiH.

Ono što nam nedostaje u ovom trenutku je tehnička pomoć, kao i plan za buduće korake. To se ne odnosi samo na implentaciju projekta, već , prvenstveno, na dobijanje stručnih i educiranih predstavnika u nadležnim institucijama za provedbu CITES-a, kako bi se adekvatno reagiralo na graničnim prijelazima. Kako bi se sprovodila kontrola potrebna je i oprema za carinske preglede . Treba istaknuti da krijumčari koji rade na crnom tržištu često ne koriste zvanične granične prijelaze. Zato je važno da svi carinici budu educirani“, ističe gospođa Mujaković.

Ono što se nameće kao dodatni problem je nepostojanje adekvatnog prihvatilišta za ugrožene vrste: :

„Bez prihvatilište za ugrožene vrste implementacija CITES-a je nemoguća, a BiH trenutno nema takvo prihvatilište. To je mjesto na kojem će se deponovati ugrožene vrste – bilo domaće ili one egzotične, koje ulaze u našu zemlju putem krijumčarenja, kao npr. krokodili. Za sve to  potrebno je izdvojiti značajna finansijska sredstva. Crno tržište je veoma jako i rasprostranjeno, ljudi se služe različitim metodama, a mi kao država često nismo svjesni koliko smo bogati. Krijumčarenjem ugroženih vrsta mi ekonomski slabimo BiH. Zato je pozitivan svaki korak prema CITES konvenciji. Ja sam optimistična da će se u skoro vrijeme implementirati sve obaveze prema CITES konvenciji i zaustaviti crno tržište“, rekla je Mujaković.

U tom smislu, u martu 2017. na sjednici Vijeća ministara donešena je odluka o implementaciji, uslovima i načinu provođenja konvencije CITES. Njena implementacija spada u obaveze naše zemlje u pristupanju EU. 

„Službeno smo tražili informaciju od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH šta je sa Odlukom iz odgovorili su nam da je ovaj dokument u fazi lektoriranja prije objave u Službenom listu“, otkriva naša sugovornica, te zaključuje kako je u interesu svih građana BiH da se ova odluka što prije objavi kako bi se zvanično počelo s njenom implementacijom.

KOMENTARI (4)