Mons. Franjo Topić: Ja sam Bosanac, Hrvat i Evropljanin
Lako je ljude svađati, teško ih je miriti. Zlo ide lakše nego dobro. Zlo ide samo od sebe, a za dobro se treba potruditi, kaže u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba mons. Franjo Topić, počasni predsjednik Napretka i Panevropske unije BiH, član Evropske akademije znanosti i umjetnosti.
Piše: Faruk Vele
Važna je ovo poruka u vremenima kada se ovakvi glasovi sve manje čuju, a javni diskurs prepun je jezika mržnje, oštrih izjava, netrpeljivosti, populizma koji ljude poziva u rat i "na oružje", što je, naravno, lakše nego im ponuditi mir, kruh i prosperitet.
Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'
Ovih poruka će se prof. dr. Franjo Topić dotaknuti i na okruglom stolu povodom 30. godišnjice međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine koji se danas (25. maja) održava u Sarajevu u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti BiH.
Sudjeluju eminentna imena iz akademske zajednice.
"Ja ću govoriti o ulozi Katoličke crkve u kontekstu međunarodnog priznanja BiH… Šteta što postoje i danas dileme da li je trebalo biti referenduma ili ne. Ja mislim da je trebalo da bude, jer bi u suprotnom BiH bila dio Srbije ili neke srboslavije", kaže, uz ostalo, prof. Topić.
"Ovdje se previše kuka"
Govoreći o Bosni i Hercegovini danas veli da se, prema njegovom utisku, "ovdje bolji živi nego u ostatku jugoistočne Europe".
"Ovdje se previše kuka… Ovdje se ne razlikuje politika i vlast od života, gospodarstva, ekonomije, gotovo sav život u javnosti se gleda kroz naočale vlasti, što je šteta i što zamagljuje mnoge uspješne i lijepe bh. stvarnosti", dodao je.
Bosna i Hercegovina, veli on, može i mora dalje, ali smatra "da nije dobro rješenje sa dva entiteta", te da se unutrašnja struktura mora odgovorno mijenjati za dobro svih naroda i pojedinaca.
"O tome malo ljudi govori. Sada se vidi da to nije funkcionalno, a nije ni pravedno. Da je preskupo. Sve hrvatske i katoličke organizacije su 6. veljače 1994. bili organizatori Sabora Hrvata u Sarajevu, gdje smo predložili kantoniziranje čitave Bosne i Hercegovine, i to je prihvaćeno Washingtonskim sporazumom. Ovo nije moje mišljenje već je bivši američki ambasador u Zagrebu Peter Galbraith rekao da su stavovi ovoga našeg Sabora Hrvata bili podloga za Washington", naveo je.
Švicarski model i prijedlog biskupa
Nadalje, Topić smatra da je to "najbliže švicarskom modelu".
"Mada nema idealnog modela, ovaj je najmanje loš. Imamo određena iskustva i sličnosti. To je najbolji model za nas", smatra Topić.
Na podsjećanje prijedloga Biskupske konferencije o uređenju Bosne i Hercegovine kao države četiri regije, prof. Topić, također, kaže:
"To je u biti to. Tamo su u pitanju bile četiri regije. Ja mislim da je to premalo. Ali, to je u biti isti model. Mi smo imali prijedlog s 10 provincija, kantona, svejedno. Tri bošnjačka, tri srpska, tri hrvatska i Sarajevo kao distrikt. Naravno, ne bi to bile isključivo nacionalne provincije ili kantoni, nego i ekonomski, geografski određeni. Jer, ne možete vezati Bihać i Trebinje. To je bilo dobro obrazloženo. Nažalost, Dayton je išao drugim putem. Mislim da je to bila šteta. Jer, ovdje moraju biti kombinirana nacionalna i individualna prava", riječi su našeg sagovornika.
BiH, po njemu, može biti i građanska i višenacionalna.
"Treba i jedno i drugo koordinirano. Nacionalno pitanje bit će još dugo važno ovdje. Voljeli ili ne, sviđalo se nekome ili ne. U bivšoj Jugoslaviji se govorilo da je riješeno 'nacionalno pitanje', a vidimo da nije. Ovdje nije problem vjera, kako se ponekad misli, ovdje je problem nacija, iako se kod nas to često podudara. To treba uvažiti, ali ne praviti idola od nacije. Nekima je postala najvažnija nacija. Ali, čovjek je puno više nego nacionalno biće, ali jest i to. Zato treba osigurati prava. Kantoni osiguravaju nacionalna prava, a država individualna", reći će Topić.
Ja nemam alternativne zemlje
U knjizi Bosna i Hercegovina naša domovina, koja je promovirana u više bh. gradova, a ovih dana će nastaviti svoju turneju po Bosni i Hercegovini, Franjo Topić na jednom mjestu piše:
"Neki mi prebacuju kao težak prigovor da sam 'probosanski', a to znači da bih trebao biti 'antibosanski' tj. protiv zemlje u kojoj živim. To oni tumače da nisi dobar Hrvat. Bože, sačuvaj!."
O tim prigovorima Franjo Topić danas za Radiosarajevo.ba kaže:
"Zamislite prigovora. Prvo nelogično je da je loše nešto što je dobro. A drugo, valjda bi bio dobar da sam 'antibosanski'. To su političke. a ne ljudske i znanstvene kvalifikacije. Ja se osjećam u isto vrijeme Bosanac, Hrvat i Europljanin. Ja to pokazujem riječima i djelima. Da ne govorim Katoličkom bogoslovnom fakultetu, HKD Napredak je ekumenski i dijaloški pokret. Nikad se nije dogodilo da u Napretku neće svirati, pjevati, igrati netko druge nacije. Nikad se nije se nije dogodilo da neka ambasada neće surađivati s Napretkom. Ja sam to što jesam, ali volim svoju zemlju! Nema alternativne zemlje. Ovo je naša zemlja i svih ljudi koji u njoj žive. Znam da neki ne dijele ovo mišljenje, ali ja ne bih ni zašto mijenjao BiH."
Upozorava da je na sceni opasna politizacija.
"Svugdje se stranke bore i svađaju za vlast. U Italiji, i u Hrvatskoj, i u Srbiji. Ovdje je problem što su nacionalne stranke na sceni pa izgleda da se svađaju narodi. Stvaraju se tenzije među narodima. Šteta je to. Ja molim ljude da razlikuju stranku i narod, inače će se širiti mržnja", poručio je.
Baška stranke, baška narod
Kako kaže, "svatko u svom krugu" gdje živi i djeluje istovremeno može raditi na poboljšanju atmosfere u društvu.
"To je vrlo važno. Društvo nije apstraktna kategorija. Društvo svi smo mi. Nemamo isti utjecaj i važnost, ali svi imamo neku važnost. Ako mogu imati prijatelje Italijane, Austrijance itd., pa valjda mogu imati i prijatelje Bošnjake, Srbe i ostale. To je vrlo važno pokazivati. Možemo surađivati i biti zajedno. Stranke su drugo…", rekao je.
Borite se za vlast, ne svađajte narod
On je poručio svim akterima na političkoj sceni, posebno u ovoj izbornoj godini, da vode računa o tome šta rade.
"Ima lijepa izreka, da se s vodom ne baci i dijete. Oni boreći se za vlast svađaju ljude i narode. O tome bi trebali voditi računa svi u političkoj areni. Neka se bore za vlast, a da ne svađaju narod. Ponavljam, lako je ljude posvađati. Čovjeka ubijete sa čakijom od 10 centimetara, a koliko treba da ga se rodi, odgoji, školuje itd.", zaključio je Topić.
"Svugdje je život proza, jedino je u BiH poezija"
Knjiga prof. Topića Bosna i Hercegovina naša domovina naišla je na dobre odjeke. Dolazi puno ljudi na promocije a već je izišlo i drugo izdanje.
Nakon Sarajeva, Zagreba, Topićevog rodnog Novog Travnika, Viteza, Tranvika, Žepča, promocija ovog djela bit će održana i u Bugojnu i Usori. Kako saznajemo, pokroviteljica Napretkovih Lipanjskih dana, pa i promocije u Bugojnu bit će dr. Melika Mahmutbegović, potpredsjednica FBiH, što je, drži Topić, lijepa poruka.
"U knjizi su sabrane moje kolumne objavljivane u nekoliko medija zadnji 15-20 godina. Pisao sam u Dnevnom listu redovno kolumne Moj stav. Dotakao sam se tamo mnogih aktualnih tema. Ono što ja inače mislim jeste da znanost i teologija moraju biti aktualni, moraju biti kontekstualni i da ljudima nešto konkretno znače. Ne samo teoretski usmjereni. To je moj je rad kroz Napredak, kroz Fakultet. U knjizi odgovaram na aktualna pitanja, a ne samo teoretska. O BiH, bh. Hrvatima, međureligijskom dijalogu, ekumenizmu, restituciji… Htio sam da se sve to na jednom mjestu sakupi, da se vidi na jednom mjestu moje razmišljanje o bitnim društvenim temama. Ono što je mi važno jest da ja imam iste stavove o svim bitnim pitanjima od 1990. do danas, naravno s nekim nužnim promjenama. To je važno. Ovo je moja i naša domovina i svih ljudi koji žive ovdje. Živio sam šest godina u Rimu, provodio studijska ljeta u mnogim zemljama, ali 'svugdje je život proza, jedino je u BiH poezija'. Pozivam da svi njegujemo što više domoljublje i rodoljublje."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.