Prodanović: Neće biti novih sukoba u BiH, a ulazak u EU rješava sve probleme

U intervjuu za Radiosarajevo.ba Prodanović, koji je jedan od ključnih ljudi SNSD-a. istaknuo je kako bi se do rješenja svih problema moglo doći ukoliko svaki konstitutivni narod prizna potrebe ostala dva, te da do dogovora o svakom pitanju može doći u bilo kojem trenutku.

Radiosarajevo.ba: Problem u vezi s izmjenama Izbornog zakona jedan je od najvećih s kojima se bh. političari suočavaju u posljednje vrijeme. Postoji li rješenje za ovaj problem, šta ono znači za Srbe u BiH?

"Uključenost medijatora i ključnih aktera u ovu priču daje, u određenom smislu, ohrabrenje, ali to još nije dovoljno uvjerenje da će se doći do dogovora o izmjenama Izbornog zakona. Bilo bi dobro kada bi ključni politički faktori u BiH koji su zainteresirani za implementaciju presuda Ustavnog suda, ovdje mislim prije svega na SDA i HDZ BiH, došli do rješenja koje bi bilo kompromisno, u kojem niko ne bi izgubio, a BiH bi ušla u izborni proces s potpunom izvjesnošću za implementaciju izbornih rezultata, prije svega u smislu konstituiranja Doma naroda u FBiH. Kada je riječ o stavu SNSD-a, mi smatramo da bi bilo izuzetno važno riješiti ovo pitanje. Govorim prije svega da smo veoma zainteresirani da jedan broj delegata iz kantonalnih skupština koji pripadaju SNSD-u budu izabrani. Čak i ako bi se ovo rješenje implementiralo, SNSD i mislim čak, uslovno rečeno, srpske političke partije u Domu naroda FBiH ne bi imale više od 4-5 delegata, ali bismo bili u situaciji da nakon izbora delegata za Klub Srba u Federalnom Domu naroda možemo utjecati na način izbora potpredsjednika FBiH, a samim tim da paralelno s tim dogovoramo moguće partnere u RS-u, u smislu participacije u vlasti političkih partija iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. Ako se tokom maja dođe do rješenja ili do minimalnog rješenja mislim da se treba fokusirati na ono što je dio problema, odnosno na Dom naroda, onda je SNSD u tom smislu spreman da podrži izmjene izbornog zakona koje bi dobile kvalificiranu većinu u domovima Parlamentarne skupštine BiH“.

Radiosarajevo.ba: Šta će se desiti jer rješenja nije usvojeno prije raspisivanja izbora, da li će BiH biti u problemima?

"Ako ne bude rješenja onda ćemo biti u problemima, iako smatram da je moguće do rješenja u samom procesu, dakle u terminima objavljivanja održavanja izbora i predavanja listi. Problem je, suštinski, ovdje u velikim političkim tenzijama unutar političkih partija i među političkim partijama. Tu prije svega mislim na SDA, koja je doživjela značajan gubitak članova, dakle od deset oni su izgubili četiri poslanika u PS BiH i vjerovatno nisu odlučni za rješenje ovog pitanja na način kako bi moglo biti prihvatljivo za sve. Istovremeno, imamo snažan pritisak opozicije. Čak mislim da i oni ne vjeruju u ono što zagovaraju, no ovdje je cilj poentirati kod biračkog tijela“.

Radiosarajevo.ba: Predizborna kampanja je već nekako u toku i da li nepostizanje koncenzusa u vezi sa političkim problemima može biti katalizator za pokretanje novih, većih sukoba, kojih se bh. građani pribojavaju? Najavljujuje se revitaliziranje nekih stvari iz prošlosti, kao što je projekt "Herceg-Bosne“, smatrate li da je to kočnica razvoja?

"Ne mislim da će biti novih sukoba u BiH. Politička borba će postojati. Treba se suzdržati od bilo kakve zapaljive ili huškačke retorike, koja bi dodatno iskomplikovala situaciju. Duboko sam uvjeren da su svi političari svjesni da bilo kakvo prizivanje sukoba je direktno protiv njih. Uostalom, mi imamo djelovanje važnih drugih institucija koje bez ikakve sumnje ne bi to samo posmatrale već bi u određenom smislu preduprijedile. Ono što smatram jeste da bi u BiH Bošnjaci trebali da imaju fleksibilniji stav za zahtjeve uslovno rečeno manje brojnijih konstitutivnih naroda, da imamo razumijevanje za stremljenja ili zahtjeve i ciljeve najbrojnijeg konstitutivnog naroda – Bošnjaka. Zapravo, na taj način, imajući senzibilitet jedni prema drugima mi bismo učinili balans ukupnih snaga u BiH prihvatljivim za sve i opredijelili bismo se za suštinska pitanja. Teško je govoriti o razvoju ekonomije, ali je ona mnogo bolji segment funkcioniranja u BiH mnogo od politike. Mi političari ne bi trebali otežavati napredak ekonomije, odnosno trebali bi doprinositi boljem standardu svih građana, posebno ugroženih grupa. Ali, trebali bismo imati ozbiljno razumijevanja u vezi sa zahtjevima Hrvata, kao jednog od konstitutivnih naroda. Uvjeren sam da ponekad, kad neki od političara izjave neke stvari, da to ne odražava ukupno stanje već je to određeno pozicioniranje. Ipak, treba se truditi da to ne pogoršava ukupnu situaciju. Vjerujem da je moguće riješiti, uslovno rečeno, hrvatsko pitanje u BiH na način da se ne dolazi do nikakvog administrativnog prekomponovanja u BiH, ali treba obezbijediti legitimnost predstavljanja predstavnika konstitutivnih naroda, pogotovo kada je riječ o Domovima naroda“.

Radiosarajevo.ba: Poseban problem s kojim se suočavaju bh. političari u posljednje vrijeme jeste projekt izgradnje Pelješkog mosta, odnosno problem oprečnih mišljenja o njemu. Je li to kamen spoticanja za BiH ili mogućnost razvoja, kako tvrde učesnici u debatama?

"Teško je to sada objašnjavati, jer sa različitih aspekata se gleda na ukupnu situaciju. Uvjeren sam da Hrvatska kao članica EU i NATO saveza, te jedan od najznačajnijih susjeda BiH ne bi trebala da ima u bilo kom smislu interes za bilo kakvo pogoršanje stanja unutar BiH. Smatram da treba obezbijediti u bilo kom smislu nesmetan pristup brodova, odnosno pristup otvorenom moru. Siguran sam u to da Europska komisija ne bi dodijelila tolika grant sredstava RH za izgradnju Pelješkog mosta ako u bilo kom smislu narušavaju integritet ili ustavnu poziciju BiH. Treba mnogo više razgovarati, ohrabruje najava da će predsjedavajući Vijeća ministara i predsjednik Vlade RH imati razgovor. Imali smo, prije nekoliko godina, bespotrebnu priču u vezi sa Sutorinom i vidjeli ste da je BiH, na svu sreću, prva potpisala sa Crnom Gorom ugovor o granici koji je ratificiran. Smatram da treba dolaziti do rješenja i sa Srbijom i Hrvatskom u tom smislu. Na kraju, europski put ili težnje BiH, te Srbije i Crne Gore će relativizirati ova pitanja koja su sada više emotivna, a emocije su obojene sa manje razuma i više nagonskih ciljeva. Članstvo u EU bi potpuno relativiziralo pitanje ovih problema s kojima se suočavamo u odnosima sa susjedima i u odnosima sa BiH. Mislim da bi to moglo biti rješenje u kojem bismo živjeli u jednom civilizacijskom prostoru u kome niko nikom ne bi smetao, a mi bismo perspektivno napredovali“.