Lagumdžija: "Medeni mjesec" Schmidta i dvije trećine BiH nije trajao ni 30 dana

6
Radiosarajevo.ba
Lagumdžija: "Medeni mjesec" Schmidta i dvije trećine BiH nije trajao ni 30 dana
Foto: Facebook / Zlatko Lagumdžija

Zlatko Lagumdžija, bivši šef diplomatije Bosne i Hercegovine, komentirao je na svom Facebook profilu odnos članova Predsjedništva BiH s novim Visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.

Njegovu objavu na ovoj drupštvenoj mreži prenosimo u cijelosti:

"Nakon “medenog mjeseca” Visokog Predstavnika i dvije trećine šefa države, koji nije trajao ni mjesec dana, jučer su se pojavile prve upozoravajuće verbalne pukotine.

Poznat identitet četiri osobe koje su uhapšene zajedno sa Nenadom Nešićem

Poznat identitet četiri osobe koje su uhapšene zajedno sa Nenadom Nešićem

Naime u njemačkom gradu odakle dolazi novi Visoki Predstavnik, održan je simpozijum pod nazivom Euroatlantske perspektive BiH. Tamo su se ponovo “sreli” Visoki Predstavnik i predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Šta to važno rekoše Visoki Predstavnik i predsjedavajući Predsjedništva?

Christian Schmidt: “Komšić je hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, odnosno biran je iz reda Hrvata, ali su ga više birali Bošnjaci, a ne toliko Hrvati… Istinski predstavnik Hrvata Čović je izgubio protiv Komšića… Sada je pitanje kako organizovati Izborni zakon a da se zemlja ne podijeli na 3 entiteta. Ako do toga dođe, a to je ono što me zabrinjava, teritorijalni integritet BiH mogao bi biti doveden u pitanje. Ja međutim moram očuvati teritorijalni integritet BiH sa sredstvima koja su mi na raspolaganju. Taj zadatak mi je dala međunarodna zajednica. Hrvatima zato moramo dati mogućnost da se osjećaju dovoljno zastupljeni i da ne idu u bojkot izbora. Tako da će puno zavisiti od Izbornog zakona”.

Željko Komšić: “Princip po kojem bi se formirale glasačke kutije za Bošnjake, kutije za Hrvate, kutije za Srbe, pa onda posebno kutije za ostale građane, je anticivilizacijski i ono sto je anticivilizacijsko ne može biti dio rješenja, jer ni u Njemačkoj niti u bilo kojoj civilizovanoj državi ne postoje posebne glasačke kutije za katolike, protestante ili muslimane”.

Kako ne otvarati nove krize

Šta im treba reći?

Ovde se ne radi o tome ko će ući u Predsjedništvo, već o tome kako ne otvarati nove krize, praviti nove nepravde ispravljajući manje i ostavljati veće. Promjenama Izbornog zakona se ne trebaju ispunjavati parcijalne političke želje malih populista i velikih prevaranata već prije svega treba ispuniti nekoliko kapitalnih ciljeva.

Prvo, Ustav Bosne I Hercegovine kao i Izborni Zakon se treba mijenjati da bi se primijenila presuda Suda u Strazburu koji je utvrdio diskriminaciju građana u ovim dokumentima. Za ovo treba mijenjati Ustav a to je moguće samo u Parlamentu. Visoki predstavnik može vladajuće stranke, samo teorijski, moderirati da dođu do rješenja u Parlamentarnoj proceduri ali to njima svakako ne pada na pamet. S druge strane, Visoki Predstavnik, ni teorijski, nema kapacitet da nametne promjene Ustava. Na žalost, za primjenu Suda u Strazburu će se morati sačekati neki novi saziv Parlamenta i lideri vladajuće koalicije.

Drugo, treba eliminirati nedemokratsku praksu kroz sistemski omogućene blokade u formiranju vlasti, prije svega u Federaciji. Za ovo nema političke volje bez novih izbora. Ovo se, djelomično, može riješiti bez izmjena Ustava i kroz izmjene samo nekih zakona. To u krajnjoj liniji može biti urađeno nametanjem odluke Visokog Predstavnika. Posebna je tema da li to on hoće da uradi i pod kojim uslovima.
Treće, obezbjediti transparentne izbore, spriječiti izborne krađe i imati tačne i blagovremene rezultate kako bi se vratila vjera u čitav proces i legitimitet vlasti. Za ovo nema političke volje u vladajućoj koaliciji jer su oni glavni generatori izbornih krađa i prevara. Pošto za ovo ne trebaju Ustavne već samo zakonske promjene i finansijska sredstva, onda je ovo neophodno obezbjediti kroz međunarodnu zajednicu i odluke Visokog Predstavnika.
Četvrto, Visoki Predstavnik ne bi smio nametati Izborni zakon kojim će ispravljati bilo čije frustracije a istovremeno stvarati nove i još veće. Ipak izgleda da ga ne treba upozoravati da nema pravo na podjelu Federacije na dvije primarno etničke izborne jedinice jer je i sam dobro primijetio da to vodi do podjele na 3 entiteta (što svakako niti ima mandat niti će mu se dozvoliti).
Korektnosti radi ovdje treba reći da je “borba” predsjedavajućeg Predsjedništva, kako Visoki Predstavnik ne smije razmišljati o “etničkim izbornim kutijama”, potpuno nepotrebna populistička glupost. Tim prije što ona dolazi nakon što je Visoki Predstavnik okarakterisan kao inteligentan političar pa kao takav valjda ne bi mogao istovremeno biti i idiot koji je u stanju predložiti uvođenje “etničkih kutija”. Osim toga ta kontraproduktivna borba sa vjetrenjačama skreće pažnju sa zamke u koju je već, na žalost, izgleda upao i Visoki Predstavnik sa pričom o “nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u institucijama BiH”. Naime istina je da je dugogodišnje Čovićevo lobiranje na temu “Hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu” (što Ustav ne poznaje) dovela do toga da danas HDZ, u pravilu, ima znatno veći broj funkcionera u institucijama BiH nego što to Ustav propisuje (Član 9, Tačka 3).
Ovo je činjenica koja se može i mora ispraviti i za to ne treba mijenjati ni Ustav niti bilo koji zakon. Za ovu spoznaju Visoki Predstavnik ne treba ići u Hrvatsku jer mu je egzaktne podatke o tome ostavio njegov prethodnik.

Pozivi za Bonskim ovlastima

Moram priznati da mi nije baš najjasnije zašto je polovina vladajuće koalicije, SDA i DF, danima pozivala Visokog Predstavnika da koristi Bonske ovlasti da bi se sada našli u čudu neviđenom kada su namirisali da bi ih on mogao poslušati uz nametanje odluka koje mogu biti pogubne.

Na kraju treba svakome, i Visokom Predstavniku kao i onima koji nas jadno “brane” ili jalovo napadaju, jasno dati do znanja: Ovdje ima dovoljno građana ove zemlje, i muslimana i onih koji to nisu, kao i prijatelja Bosne i Hercegovine kao države i društva zajedničkih vrijednosti. Oni neće dozvoliti da se ovdje, na mala vrata , Izbornim zakonima, stvara teritorija nastanjena izdanim i s pravom ogorčenim evropljanima koje neki mogu kolokvijalno i pogrešno nazivati “muslimansko ostrvo sa znatnim konfliktnim potencijalom i stalnim izvorom nemira”.

Ukoliko treba pravna argumentacija onda se može pogledati šta kažu relevantni dijelovi Ustava BiH?

Član V.
“Predsjedništvo BiH se sastoji od 3 člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije RS.
1. Izbor i trajanje mandata
a. Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna Skupština…
b. ….Članovi Predsjedništva mogu biti birani još jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjedništvu prije isteka četvorogodisnjeg roka.”
Član IX, Opšte odredbe, Tačka 3.
“Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama BiH, u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine.”, napisao je Zlatko Lagumdžija u svojoj objavi na Facebooku.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Komentari

Prikaži komentare (6)

/ Povezano

/ Najnovije