Kasim Trnka o Izbornom zakonu i politici RH: Konačni cilj je definitivna podjela BiH

Doktor pravnih nauka Kasim Trnka, profesor ustavnog prava, bivši sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, učesnik razgovora u Daytonu i ambasador BiH u Hrvatskoj u razgovoru za Radiosarajevo.ba komentirao je sve intenzivnije razgovore, pa i pritiske s ciljem donošenja novog Izbornog zakona u BiH, i to po mjeri, kako se može čitati između redova, daljnjih etničkih podjela u našoj zemlji.

Pitanje Izbornog zakona u BiH pominju ovih vrelih dana krajnje agresivno predsjednik i premijer susjedne Hrvatske Andrej Plenković i Zoran Milanović - koji se jedino oko toga slažu - te europarlamentarci Hrvatske poput Željane Zovko, s jasno namjerom nametanja rješenja po mjeri Dragana Čovića.

"Mislim da u ovoj situaciji ima pritisak da se očuva, pa i proširi nacionalni koncept uređenja države. Ja se nadam da Sjedinjene Američke Države (SAD), pa i Njemačka neće podleći takvim pritiscima, jer dovode u pitanje vrijednosti na kojima su one zasnovane. S druge strane, tako direktno miješanje Hrvatske u unutrašnje stvari BiH je nešto što je bez presedana u međunarodnim odnosima. Na kraju, to je kršenje Daytonskog sporazuma gdje se kaže da se Srbija i Hrvatska obavezuju da će poštovati suverenitet i teritorijalni integritet i političku neovisnost BiH, da se neće miješati u unutrašnje stvar BiH. Ovo je potpuno suprotno Daytonskom sporazumu", kaže Trnka za Radiosarajevo.ba.

Podsjeća da se Izborni zakon nakon Ustav BiH najvažniji dokument koji uređuje odnose u jednoj državi. U BiH to je, naravno, određeno Ustavom BiH.

Afirmiranje pojma - građanin

Ne smijemo zaboraviti da u Aneksu 1 Ustava pobrojano 15 međunarodnih dokumenata.

"Dakle, u svim dokumentima, uključujući i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, precizirani s međunarodni standardi kako se moraju urediti odnosi u BiH. Konačno i u izvještajima Europske komisije (EK), posebno ovima iz 2009. godine, insistira se na tome da se konačno krene od daytonske ka briselskoj fazi, odnosno da se napušta pojam konstitutivni narod i da se afrirmiše pojam - građanin. Pri čemu, naravno, mi moramo voditi računa o realnosti pa zadržati određene modalitete da se zaštiti kolektivni nacionalni interes, ali ne u ovom smislu koji insistira Hrvatski narodni sabor (HNS, nevladina organizacija, op.a.), koji, ustvari, hoće da kontroliše određenu teritoriju i ljude koji će predstavljati hrvatski narod u institucijama vlasti", objašnjava profesor Trnka.

Prema njegovim riječima, to jednostavno nije u skladu sa stavovima EU, odnoso presudama Evropskog suda za ljudska prava od "Sejdić - Finci", pa nadalje.

"Treba, naravno, voditi računa i o odluci Ustavnog suda BiH u tzv. predmetu "Ljubić". No, ona se u javnosti interpretira mnogo šire nego što ustvari jeste.
Ona ustvari znači da na mjestima gdje je predviđeno izražavanje nacionalnog interesa treba da dođu do izražaja legitimni predstavnici odgovarajućeg naroda. A to, zapravo, znači samo u domovima naroda. Postaje problematično da li se to direktno može odnositi na izbor članova Predsjedništva BiH", kazao je Trnka i dodao:

"Jer nije slučajno u Daytonu napisano da građani biraju članove Predsjedništva BiH pri čemu je jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin. Ne kaže se predstavnik Bošnjaka, Hrvata i Srb!. Tada je u Daytonu ideja bila da pripadnik jednog naroda treba da bude izabrana osoba koja uživa podršku i drugih građana BiH, pripadnika drugih naroda. Zapravo, to je trebao da bude element procesa reintegracije države".

Stvaranje trećeg entiteta

Nažalost, kaže on, to je izrodilo u to da "sada treba sve podijeliti i da svako mora imati, kako se pogrešno interpretira, na svim nivoima legitimno predstavljanje".

"To znači, ustvari, definitivnu podjelu od osnovne škole do Predsjedništva, odnosno kontrolu određene teritorije. A to dalje znači stvaranje trećeg, hrvatskog entiteta i onda bi imali sve ono što sada imamo sa RS. S istim tendencijama nacionalne homogenizacije, sa istim tendencijama separatizma i suprotstavljanja BiH", rekao je.

Na putu ka građanskom društvu

Slaže se i kako se pod firmom brige za državu i Izborni zakon žele realizirati ratni ciljevi.

"To se objektivno tako može reći. Interesantno je, treba se sjetiti nedavne Rezolucije Evropskog parlamenta, koja insistira na putu ka građansko uređenom društvu, za razliku od hrvatskih predstavnika koji su bili uporni da se osigura jednonacionalni koncept i tri konstitutivna naroda, što je u današnjim uvjetima jedan anahronizam. Imamo jednu potpuni kontradikciju. Oni koji se pozivaju da su su predvodnici borbe za pristup europskim integracijama zapravo se suprotstavljaju evropskim vrijednostima, insistirajući na ekskluzivnosti europskih naroda", konststirao je Trnka.

Naravno, smatra on, mi moramo voditi računa o tom nacionalnom elementu, "jer tu ima i tradicije".

"Ali ne može se baš svako pitanje dovesti u kontekst s nacionalnim interesima.
Konsekvetno tome, postavlja se pitanje treba li Dom naroda da bude ravnopravan u svakom pogledu. Treba li da štiti vitalni nacionalni interes, a ne da odlučuje o svakom konkretnom pitanju, odnosno da ima poluge blokada cjelokupnog sistema, gdje dva ili tri čovjeka u Domu narodu mogu ugroziti svaku moguću odluku državnog parlamenta. To je nonsens!", zaključio je profesor Trnka.