Kardiolog Izeta Kurbašić: "Stres na drugom ili trećem mjestu uzročnika kardiovaskularnih bolesti"

Kardiovaskularne bolesti u Bosni i Hercegovini zauzimaju vodeće mjesto na listi uzroka smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije, javlja Anadolu.

Svjetski dan srca obilježava se 29. septembra, što predstavlja priliku za podizanje svjesnosti pojedinca i zajednice o rizicima vezanim za kardiovaskularne bolesti, koje su najveći uzročnici smrti u svijetu s više od 18,6 miliona smrtnih slučajeva godišnje.

Kampanja Svjetskog dana srca od 2024. do 2026. s porukom "Koristi srce za akciju" usmjerena je na podršku pojedincima u brizi za svoje srce, osnažujući ih da potaknu lidere svih zemalja u izgradnji globalne platforme za djelovanje na kardiovaskularnom zdravlju, smanjenju opterećenja kardiovaskularnim bolestima te motivisanju svake zemlje da razvije odgovarajući nacionalni akcioni plan.

Trending

Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'

Važnost prevencije

Specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije Izeta Kurbašić, šefica Odsjeka za kardiologiju Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu, govorila je za Anadolu o uzročnicima ove bolesti i prevenciji.

Kazala je da je veliki broj osoba obolio od kardiovaskularnih bolesti, kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu.

29.09.24. 11:41

Ružičasto Sarajevo: Učesnici Race for the Cure slavili život i ukazali na važnost prevencije bolesti

"Mi smo siromašna zemlja i kod nas je još veći procenat oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Razlog je što ne vodimo dovoljno računa o prevenciji kardiovaskularnih bolesti, jer je ove bolesti itekako moguće prevenirati. Treba raditi na tome da napravimo dobru prevenciju kardiovaskularnih bolesti - preventivnim pregledima, dobrom organizacijom u zdravstvu, dobrim savjetima, da se što češće vrše pregledi, da se napravi screening osnovnih uzroka koji dovode do nastanka kardiovaskularnih bolesti", kazala je Kurbašić.

Fizička aktivnost

Kardiovaskularne bolesti ili oboljenja srca i krvnih žila obuhvataju koronarnu bolest srca, cerebrovaskularnu bolest, perifernu arterijsku bolest, reumatsku bolest srca, kongenitalnu srčanu bolest te duboku vensku trombozu i plućnu emboliju.

Čimbenici koji utječu na razvoj ateroskleroze odnosno koronarne bolesti su višestruki, a najznačajniji su osim povišenog krvnog pritiska, povišene vrijednosti holesterola u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, fizička neaktivnost, stres, starenje i nasljedna predispozicija.

"Da ne bi došlo do kardiovaskularnih bolesti, preventivno možemo voditi računa o zdravoj ishrani. Da koristimo zdrave namirnice, imamo pojačanu fizičku aktivnost, prestanak pušenja je također jedan vrlo važan faktor kao i smanjenje konzumacije alkohola. Nažalost, mnogo se konzumira nezdrava hrana. Trebamo koristiti nezasićene masne kiseline, što manje mesnih prerađevina, pogotovo crveno meso, koristiti ribu, bijelo meso, mnogo voća i povrća. Savjet je i da se bavimo fizičkom aktivnošću, jer puno koristimo automobile", pojasnila je Kurbašić za Anadolu.

Reagovanje na simptome

Govoreći o konzumiranju cigareta, istakla je da elektronske cigarete nisu ništa manje štetne za kardiovaskularni sistem od klasičnog duhana.

"Mnogi naši pacijenti ne znaju da imaju povišen krvni pritisak, jer nikada nisu otišli ljekaru. Ne znamo da imamo hipertenziju dok ne odemo kod ljekara i dok se to ne detektuje. Jako je bitno imati sistematske, redovne preglede da bi se detektovali neki od ovih faktora koji su rizični za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Vrlo često zanemarujemo neke tegobe koje su nam blage, poput zamaranja, probadanja u grudima, nedostatak zraka, nelagoda, osjećaj aritmije. Svi prelazimo preko toga smatrajući da je to nešto prolazno. Smatram da bilo koji simptom koji osjetimo u organizmu, a posebno u predjelu grudnog koša, trebamo se javiti na pregled kako bi se detektovali možda neki početni znaci. Ali kada nastane veća bol, to je već komplikacija. Trebamo kontrolisati svoj lipidni status koji je vrlo važan faktor nastanka kardiovaskularnih bolesti. Vrlo često to zanemarujemo", naglasila je Kurbašić.

Poručila je da su pomjerene starosne granice kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima.

"Nažalost, granice su pomjerene pa danas imamo sve više ovakvih slučajeva kod mlađe populacije i to srčanih i moždanih udara. Nezdrava ishrana, cigarete i stres. Stres je također vrlo značajan faktor, možda bi ga mogli uvrstiti na drugo ili treće mjesto uzročnika kardiovaskularnih bolesti. Dakle, stresan posao i stresan način života, kao i ubrzan tempo dovode do ovih stanja. Ako u nekim ranim godinama imate srčani udar, naravno da ste u grupi visokorizičnih za neki dalji incident", kazala je Kurbašić.

Promjena načina života

Najčešći simptomi srčanog udara uključuju bol ili nelagodu u sredogruđu i/ili bol ili nelagodu u lijevoj ruci ili leđima. Osim toga, osoba može imati otežano disanje ili kratak dah, mučninu ili povraćanje, ošamućenost ili nesvjesticu, hladan znoj i blijedilo. Žene imaju veću vjerojatnoću da će imati nedostatak zraka, mučninu, povraćanje i bolove u leđima ili vilici nego muškarci.

29.09.24. 10:14

Imate masnu jetru? Evo kako riješiti taj problem u nekoliko jednostavnih koraka

Najčešći simptom moždanog udara je iznenadna slabost lica, ruke ili noge, najčešće na jednoj strani tijela. Ostali simptomi su iznenadna pojava utrnulosti lica, ruke ili noge, osobito na jednoj strani tijela, zbunjenost, poteškoće u govoru ili razumijevanju govora, poteškoće s gledanjem na jedno ili oba oka, poteškoće pri hodanju, vrtoglavica i/ili gubitak ravnoteže ili koordinacije, jaka glavobolja bez poznatog uzroka i/ili nesvjestica.

Neke vrste kardiovaskularnih bolesti, kao što su kongenitalne bolesti srca, ne mogu se spriječiti. Međutim, promjene načina života mogu smanjiti rizik od mnogih vrsta kardiovaskularnih bolesti.

Štetnost pušenja

Ukidanje nezdravih navika spriječilo bi najmanje 80 posto kardiovaskularnih bolesti i 40 posto raka, što podrazumijeva nepušenje, uravnoteženu prehranu, tjelesnu aktivnost, umjerenu konzumaciju alkohola i kontrolu tjelesne težine.

Štetni efekti su proporcionalni dužini pušenja i dnevnoj količini popušenih cigareta. U prosjeku pušači umiru tri godine ranije u odnosu na nepušače, a ukoliko osoba ima izražene i druge faktore rizika, smrtni ishod nastupa za deset do 15 godina ranije. Rizik za kardiovaskularna oboljenja je naročito visok ako konzumacija cigareta započne prije 15 godina starosti.

Preporuke su izbjegavanje izlaganja duhanu u bilo kom obliku, uključujući elektronske cigarete i pasivno pušenje.