Analiza: Hoće li balkanskim zemljama biti dozvoljen ulazak u EU u 2025.

Posjeta je dio onoga što je formalno proces članstva za Crnu Goru, Srbiju, Kosovo, Albaniju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. Prije samo 20 godina ove zemlje su ratovale međusobno, podsjeća u svojoj političkoj analizi ugledni norveški list Dagbladet.

Dilema Europske unije svodi se na to da li ona zaista želi ili ne želi ove zemlje kao punopravne članice Unije.  Razgovori se svode o nacionalističkim i korumpiranim zemljama kao što su Srbija i Kosovo i oko potpuno nefunkcionalnoj Bosni i Hercegovini. Sve je to rizik za ulazak u EU. U isto vrijeme može biti opasno da EU se zatvori za ove zemalje, ocjenjuje list.

Ne može se ignorirati ni prisustvo ruske sile i kineskog kapitala koji ne dolazi bez političke cijene. Kako je komesar EU za proširenje Johannes Hahn, kaže: "Imamo izbor izvoza stabilnosti ili uvoza nestabilnosti".

U oba slučaja to znači da je Balkan uključen u EU. Izvozna stabilnost podrazumijeva ove države u članstvo tako što će učiniti ono što je prije toga učinila EU, odnosno izvoziti demokratiju i prosperitet.

A uvozna nestabilnost znači da EU preuzima ono što ove zemlje predstavljaju. Jer, ako se uključi Balkan u EU, to znači da će nacionalizam, korupcija i nesigurnost koje ove zemlje predstavljaju stići u EU. Da li to treba biti kraj priče?

Za EU, Balkan sada radi na izboru najmanjih od dvije pod-države, uključujući i Balkan u EU, ili isključujući Balkan iz EU. Ako nema trećeg puta. Nijedna od šest balkanskih zemalja nije blizu ispunjavanju objektivnih kriterijuma EU za članstvo.

Kada su Rumunija i Bugarska postale članice 2007. godine, argument je bio da dvije zemlje, kao članice ispunjavaju ciljeve EU i zahtjeve za ekonomskim i političkim reformama. Ali iako su to politički formulisani ciljevi, postoji ozbiljna sumnja na to koliko su oni zapravo ozbiljni. Isto važi, posebno u Mađarskoj i Poljskoj, koji su postale članice 2004. godine.

Na primjer, u Mađarskoj i Poljskoj se danas aktivno suprotstavljaju osnovnim vrijednostima EU, slabi se vladavina prava i politika se miješa u rad pravosuđa, univerziteta i institucija kulture.

Da li će Srbija, kojom je prije samo 20 godina vladao nacionalistički diktator Slobodan Milošević, biti primljena u EU? Da li će Bosna, sa disfunkcionalnom državom podijeljenom između Bošnjaka muslimana, katolika Hrvata i pravoslavaca Srba, biti u stanju stvoriti funkcionalnu državu? I da li će Kosovo, kojeg čak ni ne priznaje nekoliko zemalja EU, tretirati svoju srpsku manjinu što EU traži?

Na Balkanu je prošlo samo 20 godina od krvavih ratova. Nasilno širenje sopstvenih granica i teritorije i etnička čišćenja susjeda bilo su važnija od ekonomskog rasta, stabilnosti i prosperiteta. Teško da bilo šta stoji u jačoj suprotnosti sa idealima EU od bliske historije Balkana.

Rusija je vječni politički igrač na Balkanu, isto kao i Turska. Na Balkanu Rusija može pokušati destabilizirati EU. Već igraju ulogu velikog brata Srbije. Rusija može da iskoristi Balkan u pokušaju da podrije bazu vrednosti EU. Da li je to onda prednost da je Srbija unutar ili izvan EU, pita se norveški list.

Mnogo je pitanja i problema. Vjerovatno toliko da će ih EU gurati pod tepih i da neće dozvoliti ulazak balkanskih zemalja u 2025. godini ili u bližoj budućnosti.